Page 59 - STAV broj 216-217
P. 59

U Sarajevu                              MOGU LI SANDŽAČKI


          otvorena                                BOŠNJACI PREĆI PUT OD



          izložba o djelu                         PODJELA DO KONSENZUSA


          Ćamila Sijarića




            rošle je nedjelje u Sarajevu otvorena
         Pizložba “Život i djelo Ćamila Sijarića –
          Cio svijet živi u Sandžaku”. U ime domaći-
          na, prisutne je pozdravila Šejla Šehabović,              Piše:
          direktorica Muzeja književnosti i pozorišne              Almir MEHONIĆ
          umjetnosti. Obraćajući se velikom broju
          predstavnika javnog i kulturnog života   evedesete su donijele u Sandžaku, kao   koja se generira u Sarajevu, a možemo je
          Sarajeva i Bosne i Hercegovine, pred-  Di u drugim krajevima bivše Jugoslavije,   ukratko svesti na očuvanje državotvornosti
          sjednik Vijeća izrazio je zadovoljstvo što   formiranje nacionalnih pokreta i institucija.   BiH, promoviranje ravnopravnosti na sva-
          je Bošnjačko nacionalno vijeće učestvo-  Počelo je sa Strankom demokratske akci-  kom pedlju teritorija BiH, razvijanje uvjeta
                                                je Sandžaka, uz čiju je pomoć formirano
                                                                                 za postizanje članstva u Evropskoj uniji i
          valo u realizaciji ovog značajnog projekta,   Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka   NATO paktu. Bošnjačka nacionalna politika
          koji je svoje predstavljanje imao u Novom   (MNVS), koje je, nakon vraćanja tradicio-  u Sarajevu za sada još uvijek nema vidljiv i
          Pazaru i Rožaju. On je istakao da je Ćamil   nalnog nacionalnog imena, preinačeno u   jasno definiran odnos prema Bošnjacima
          Sijarić sinonim za Sandžak, zbog čega je   Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka   koji žive van Bosne i Hercegovine, a njen
          BNV i ustanovilo svoju najveću književnu   (BNVS). BNVS je bila jedna vrsta krovne   su sastavni i neodvojiv dio.
          nagradu “Pero Ćamila Sijarića”.       nacionalne institucije u koju su ulazile sve   Dakle, dolazimo do druge razine koju pred-
          “Kada bi Ćamil danas mogao da vidi svoj   političke stranke, organizacije i udruženja   stavlja prostor Sandžaka, kako srbijanski,
          Sandžak, on bi vidio škole koje nose nje-  sandžačkih Bošnjaka. To su bile kratko-  tako i crnogorski dio, gdje su Bošnjaci
          govo ime, udžbenike u kojima su prisutna   trajne godine jedinstva među sandžačkim   autohton narod, gdje imaju kontinuitet i
          njegova djela i preko 17.500 učenika koji   Bošnjacima.                političkog i kulturnog organiziranja i gdje
          pohađaju nastavu na njegovom i našem   Izvor podjela bila je politička polarizacija   tvore vlast ili participiraju u vlasti. Prateći
          bosanskom jeziku”, naglasio je predsjed-  koja je ubrzo generirala i sve ostale podjele.   politička djelovanja i narative svih proteklih
          nik Džudžo u svom izlaganju.          Paralelni svjetovi u Sandžaku opstaju godi-  godina, moglo bi se zaključiti da su politič-
          O samoj izložbi govorila je autorica i prire-  nama na političkom, kulturno-nacionalnom   ki i društveni faktori u Sandžaku okupljeni
                                                i vjerskom nivou. Beogradske vlasti na taj
                                                                                 oko ideja da su Bošnjaci autohton i staro-
          đivač izložbe Đana Kukić, kustosica Muzeja   način kontroliraju dešavanja u Sandžaku,   sjedilački, pretežno muslimanski i evropski
          za književnost i pozorišnu umjetnost, gdje   a sandžačke Bošnjake udaljavaju od su-  narod u Sandžaku koji govori bosanskim
          je izložba izložena. Projekt pripreme izložbe   štinskih tema oko kojih bi morao postojati   jezikom i kojem je Bosna i Hercegovina
          o životu i djelu jednog od najvećih bošnjač-  nacionalni i regionalni konsenzus. Sve re-  matična država. Da se putem svojih poli-
          kih, sandžačkih i bosanskohercegovačkih   publičke ustanove koje imaju svoje isposta-  tičkih i nacionalnih institucija bori za puna
          pripovjedača i književnika podržali su i za-  ve po sandžačkim gradovima nedostupne   prava i slobode po evropskim standardi-
          jednički realizirali Muzej književnosti i po-  su za Bošnjake, a njihovi direktori i lokalna   ma i modelima, za evropske i evroatlant-
          zorišne umjetnosti iz Sarajeva, Bošnjač-  rukovodstva biraju se po beogradskim kan-  ske integracije, poštovanje teritorijalnog
          ko nacionalno vijeće i Bošnjačko vijeće   celarijama. Iako zakoni Srbije kažu da u tim   integriteta država u okruženju, uz poseban
          u Crnoj Gori.                         ustanovama nacionalna struktura zaposlenih   naglasak na BiH i mogućnosti povezivanja
                                                mora odražavati nacionalnu strukturu gra-  po principu kulturološke saradnje, kao i za
                                                đana u toj općini, Bošnjaci su zaposleni u   sandžačku specifičnost i iznalaženje mo-
                                                minimalnom, čak i jednocifrenom procentu,   dela za prekograničnu saradnju na cijeloj
                                                a uz to, Srbija u potpunosti ignorira značaj-  teritoriji Sandžaka.
                                                nije investiranje u Sandžak.     Stoga, sandžačka politika, kada se pozicioni-
                                                Za ovakvo stanje svakako je prvi krivac dr-  ra i definira, sukladna je ukupnoj bošnjačkoj
                                                žava čiji je Sandžak dio. No, sukob među   nacionalnoj politici, pa samim tim ne može
                                                bošnjačkim frakcijama ide u prilog ovakvom   i ne smije biti sužena samo na bošnjačku
                                                odnosu države Srbije prema Sandžaku.   manjinsku politiku i mora pratiti širu sliku.
                                                Stoga, sasvim ozbiljno treba uzeti u raz-  Istodobno, ne smije izgubiti ni svoj regio-
                                                matranje inicijativu koju je na konferenciji u   nalni sandžački narativ, a mora imati u vidu
                                                Bošnjačkom nacionalnom vijeću nedavno   i srpsku nacionalnu politiku koja joj diše za
                                                iznio predsjednik SDA Sandžaka Sulejman   vratom i ima moć da kroji sudbinu Bošnjaka
                                                Ugljanin, a tiče se sublimacije zajedničkih   na Sandžaku. Nezahvalna je to pozicija, ali
                                                nacionalnih interesa svih političkih i druš-  ona je takva u kontinuitetu i nije ništa novo.
                                                tvenih činilaca u Sandžaku.      Ipak, novost može biti bolje pozicioniranje
                                                A šta uopće predstavlja konsenzus naci-  samih Bošnjaka, njihov konsenzus, njihovo
                                                onalne politike u Sandžaku? Prvu razinu   zajedništvo u onim nacionalnim pitanjima
                                                predstavlja bošnjačka nacionalna politika   oko kojih ne bi smjelo biti podjela.   n


                                                                                                   STAV 25/4/2019  59TAV 25/4/2019  59
                                                                                                   S
   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64