Page 69 - STAV broj 216-217
P. 69
privreda opstajala je zahvaljujući snala-
žljivosti, entuzijazmu i snažnoj patriot-
skoj svijesti Kakanjaca. Bez obzira na
teškoće, u Kaknju se i u ratnom periodu
kopao ugalj, proizvodili električna ener-
gija i cement, a proizvodni pogoni bili su
prilagođeni namjenskoj industriji, pa su
se ovdje proizvodile granate i municija.
Snažan zamah doživjela je i poljoprivreda,
jer je trebalo osigurati hranu za domaće
stanovništvo, kao i za veliki broj izbje-
glica koje je Kakanj primio. Uslijedile
su godine ekonomskog oporavka u ko-
jem Kakanjci uspijevaju sačuvati i osna-
žiti kapacitete Rudnika i Termoelektrane,
a ubrzo dolazi i do uspješne privatizacije
Tvornice cementa. Tako su nosioci razvo-
ja Kaknja, dva u vlasništvu države, jedan
u vlasništvu privatnog kapitala, ponovo
krenuli putem progresa, što je ovu lokalnu
zajednicu spasilo od postratnih privred-
nih muka s kojima su se suočavali brojni
bosanskohercegovački gradovi.
PREOKRET OD 2012. GODINE
Ipak, s vremenom je postajalo sve
jasnije da se budućnost ne može graditi
na postulatima urušenog socijalističkog
koncepta. Zbog vjere u poznatu socijali-
stičku paradigmu, prema kojoj se posao
i egzistencija mogu ostvariti isključivo u
nekom od velikih privrednih subjekata,
u Kaknju je bilo sve više nezaposlenih.
Osim nekoliko svijetlih primjera, u ovom
gradu skoro da nije bio razvijen koncept
malih i srednjih preduzeća, a o samozapo-
šljavanju i malim biznisima niko nije ni
govorio. Na razvoj poljoprivrede i samo-
zapošljavanje kroz poljoprivrednu djelat-
nost u Kaknju se gledalo kao na utopiju, a
tome su doprinosile i lokalne vlasti, koje
nisu poduzimale skoro nikakve korake na
putu da se takvo stanje promijeni. Godine
2012. na lokalnim izborima za načelnika
izabran je Nermin Mandra iz Stranke de-
mokratske akcije. Kad se kandidirao za
načelnika, Mandra je konsultirao mlade
ekonomiste iz Kaknja, s kojima je izra-
dio izbornu platformu koju su građani
prepoznali kao ozbiljan pristup koji bi
mogao pokrenuti Kakanj. Stupanjem na
dužnost načelnika počeo je sa saradnici-
ma provoditi u djelo najavljene projekte.
Cilj je bio osigurati pogodnosti za inve-
stitore, riješiti problem kompliciranih
administrativnih procedura, osigurati
akanj je decenijama bio primar- poticajna sredstva za pokretanje malih
no industrijska sredina. Nosioci i srednjih preduzeća, za poljoprivrednu
privrednog razvoja u ovom gra-
Piše: Hamza RIDŽAL K du bili su Rudnik mrkog uglja, djelatnost, ponuditi edukacije o pisanju
biznis-planova i edukacije iz oblasti po-
hamza@stav.ba
Termoelektrana i Tvornica cementa. Po- ljoprivrede, te kroz medijsku kampanju
red ovih velikih preduzeća, u Kaknju je razbijati predrasude kako je samozapo-
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ
radilo još nekoliko privrednih subjeka- šljavanje unaprijed osuđeno na propast.
ta u drvnoj industriji, građevinarstvu i Naporan rad i kvalitetni ekonom-
drugim privrednim granama. Kakanjska ski i infrastrukturni projekti općinske
STAV 25/4/2019 69
