Page 10 - STAV broj 158

NA MJESTU DOGAÐAJA

konstitutivan narod. Mi smo ovdje narod Na mjestu porušene Čurčinice izgrađen je moderni Islamski centar
drugog reda: od zaposlenja do obrazova-
nja. Kao predsjednik boračkog udruženja, nije čulo za Jusufa Livnjaka. Zbog toga ove biblioteke veoma važno Bošnjacima
mogu reći da mi institucionalno nismo smo ime biblioteke dali po njemu jer je to u ovom grada jer jedino u njoj mogu doći
uopće priznati kao branioci. Iako imamo naš prvi putopisac. Nažalost, mi nismo na do nekih knjiga iz bošnjačke književnosti.
sve papire, mi smo bili u Armiji RBiH, a budžetu, iako bi po broju naslova bili na
ne u HVO-u, i zato ne možemo ostvariti budžetu u svakom drugom kantonu. Ov- “Ovdje su bošnjačka književnost i bo-
svoja puna prava. Ali, da nam nije aktivista dje ne. Pazite, mi smo imali namjeru da sanski jezik strani pojmovi. Stoga je jedna
iz stranke SDA i ljudi iz Islamske zajed- pravimo našu nacionalnu biblioteku, ali grupa naših ljudi odlučila osnovati bibliote-
nice, ovdje bi nama sva vrata bila zatvore- je ovdje nacionalna biblioteka dozvoljena ku u kojoj će nama i našoj djeci biti dostu-
na. Ovako ipak uspijevamo ostvariti neka samo Hrvatima. Stoga je zvanični naziv pni i autori bošnjačke književnosti, knjige
prava. To je jedina stranka koja je nešto ove biblioteke, na čemu su insistirali kad o historiji Bosne i tako dalje. Do sada smo
konkretno ovdje uradila i to su mjerljivi smo registrirali biblioteku, Samostalna skupili oko 5.000 naslova i nešto periodi-
rezultati”, ističe Sitnić. biblioteka ‘Hadži Jusuf Livnjak’”, ističe ke. Međutim, imamo velikih problema s
Karaosmanović, koji je ujedno i direktor finansiranjem. Imali smo jednog radnika
Nijaz Ðonlagić, predsjednik Udruže- Samostalne biblioteke “Hadži Jusuf Liv- koji je radio par sati dnevno, ali sada ni to
nja logoraša “21. juli” iz Livna, potvrdio njak”. On poručuje da je samo postojanje ne možemo priuštiti. Prije sedam-osam go-
je Sitnićeve navode, ističući da udruženju dina posjetili su nas stručnjaci iz Sarajeva
na čijem je čelu nije bilo dopušteno da se
registrira kao udruženje “21. juli Livno”,
već isključivo kao Udruženje logoraša iz
Livna. “Kako kažu, u Livnu nije postojao
logor i ne vjerujem da će nas ova vlast ikad
priznati kao logoraše. A nas kod međuna-
rodnog Crvenog križa ima registriranih
između 200 i 250, gdje su ljudi registri-
rani kao logoraši. A cijelo Livno bilo je
logor. Mi smo svi bili privedeni 21. jula
ovdje u školu, i u tom momentu nas je
bilo oko 2.000 u logoru. Starce su pustili
za nekoliko dana, ali su ostali prošli kroz
neke procedure. Do januara 1994. godine
u logoru nas je bilo pedesetak, a posljed-
nji su odvedeni u Hercegovinu i pušteni
su među zadnjima. Zadnji logoraši koji
su izišli iz logora Gabela bili su Livnjaci”,
kaže Ðonlagić. Takvo stanje, poručuje Isko
Hodžić, ne odgovara ne samo Bošnjacima
u Livnu već i drugim. “Ako u Livnu, ovdje
na granici, ne bude naših patriotskih snaga,
ako ne bude ljudi koji vole ovu zemlju – a
možda ih jednog dana ne bude, ako im se
nastave ukidati osnovna prava – onda će
i Sarajevo biti ugroženo. Nadam se da to
u Sarajevu razumiju”, ističe Hodžić, koji
je uključen u rad skoro svih važnih boš-
njačkih institucija.

SAMOSTALNA BIBLIOTEKA Slijeva nadesno: Mujo Sitnić, Nijaz Ðonlagić, Fikret Sitnić, Dževad Hadžić,
“HADŽI JUSUF LIVNJAK” Sead Hadžijahić, Mirsad Karaosmanović i Isko Hodžić

Livno je kroz historiju bilo važno sredi-
šte kulture. Putopis s hadža Jusufa Livnja-
ka iz 1615. godine prvi je putopis napisan
od jednog autora s Balkana i predstavlja
vrijedno svjedočanstvo o načinima puto-
vanja na hadž iz Bosne početkom 17. sto-
ljeća. Jusuf Livnjak jedna je od najeminen-
tnijih i najpoznatijih ličnosti iz livanjske
historije. Pa ipak, po njemu nijedna ulica
niti institucija u ovom gradu ne nosi ime,
niti u Livnu postoji ikakav spomenik koji
podsjeća na njega. Stoga je Mirsad Kara-
osmanović, profesor muzičke kulture u
srednjoj školi, odlučio osnovati bibliote-
ku nazvanu po njegovom imenu. “Sigu-
ran sam da više od pola Livnjaka nikad

10 15/3/2018 STAV