Page 6 - STAV broj 158

tetris

RUŠENJE MITOVA (2): Je li Fikret Abdić dobio više
bošnjačkih glasova od Alije Izetbegovića?

Teorija da je Fikret Abdić osvojio više boš- Abdiću kao predstavniku Bošnjaka 1990. od devet miliona glasova. Među razlikom
njačkih glasova od Alije Izetbegovića, o godine. No, na tim su izborima vrijedila po- između glasova za stranku i glasova za
kojoj već dugo slušamo, temelji se na izbor- sve druga izborna pravila od ovih današnjih. kandidate, Izetbegovića i Abdića, treba
nim rezultatima iz 1990. godina i na zaboravu Biralo se sedam članova Predsjedništva tražiti Srbe i Hrvate, te također Jugosla-
kao glavnoj osnovi potrebnoj za uspjeh sva- – dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i vene i Ostale, jer je mala mogućnost da
kog mitologiziranja. Dakle, nesumnjivo je to jedan iz reda Ostalih – ali tako da je svaki je bilo Bošnjaka koji su glasali za kandi-
da je Abdić na prvim demokratskim izborima glasač mogao zaokružiti po dva Bošnjaka, date ljevice u parlamentarnim izborima, a
u Bosni i Hercegovini dobio više glasova od dva Srbina i dva Hrvata te jednog iz reda za nacionalne u izboru za Predsjedništvo.
budućeg predsjednika Izetbegovića: Abdić Ostalih. Drugim riječima, moglo se zaokru- Ne postoji nikakav dokaz da je Fikret Ab-
je osvojio je 1.045.539 glasova, a Izetbego- žiti ukupno sedam kandidata. Zbog toga su dić dobio više bošnjačkih glasova od Ali-
vić 879.266 – 166.273 manje. Istovremeno, bošnjački kandidati imali čak 3.197.948 gla- je Izetbegovića, ali ne postoji ni dokaz da
SDA je osvojila 788.616 glasova, odnosno sova, iako je na izbore izišlo svega 2.338.727 ih je dobio manje, što je također moguće.
90.650 manje od Izetbegovića i 256.923 birača, a svi kandidati skupa osvojili su više Ali je vrlo izvjesno da je dobio mnogo više
manje od Fikreta Abdića. Ako pretpostavi- nebošnjačkih glasova, a posve je poznato
mo da su svi koji su glasali za SDA glasali i to na kojoj strani povijesti završio. U vezi
i za njezina dva kandidata, što je logično i s ovim izborima postoji još jedan mit: da
skoro potpuno izvjesno, i ako znamo da su je Abdić mjesto predsjedavajućeg Pred-
ti glasači uglavnom bili sve redom Bošnjaci, sjedništva ustupio Izetbegoviću. Riječ je
ostaje nerazjašnjeno čiji su preostali glaso- bilo o unutarstranačkom dogovoru kojeg
vi. Gledamo li današnja izborna pravila, po su ostali članovi Predsjedništva uvažili jer
kojima u Federaciji, naprimjer, možete gla- zakon nije određivao prednost kandidata
sati za samo jednog od kandidata, bilo na na osnovu broja osvojenih glasova. Uosta-
listi za bošnjačkog, bilo na listi za hrvatskog lom, da kojim slučajem nije odlučeno da
člana Predsjedništva BiH, onda je sasvim mjesto prvog čovjeka BiH pripadne Boš-
logično zaključiti da su Bošnjaci dali veće njaku, republikom bi predsjedavao neko s
povjerenje Abdiću od Izetbegovića. Tu do- dvostruko manje glasova od Abdića, jer su
lazimo do zaborava, odnosno do neupuće- kandidati iz ostalih naroda dobili mnogo
nosti nekih od onih koji daju veći legitimitet manje povjerenje birača. /M. S./

Ivina banovina

Ivo Banac jedan je od intelektualaca s ovih prostora čija biografija da Alija Izetbegović nema ulicu u Sarajevu te da je pola nekadaš-
izgleda impresivno. Diplomirao je na Univerzitetu Fordham, magi- nje Titove ulice nazvano po Mula Mustafi Bašeskiji, pjesniku, kali-
strirao i doktorirao na kalifornijskom Stanfordu. Godine 1977. do- grafu, skupljaču narodnog blaga, autoru čuvenog Ljetopisa. Kada
lazi na sveučilište Yale, gdje postaje redovni profesor. Osoba koja osoba takvog backgrounda, koji je na stotine puta boravio u Sara-
se 1991. godine razišla s Franjom Tuđmanom, koji je s još nekoliko jevu, može izgovoriti budalaštine o susjednoj zemlji, kakav li je tek
hrvatskih intelektualaca potpisao zahtjev za Tuđmanovom ostavkom bururet u glavi običnom gledatelju HRT-a koji nikad nije bio u BiH,
1993. Bio je dopredsjednik Instituta Otvoreno društvo – Hrvatska. ne zna ništa o njenom političkom sistemu a bombardira ga se iz-
Godine 2007. je izabran za predsjednika Hrvatskog helsinškog od- mjenama zakona, kalifatom, islamskom državom. Banac je dokaz da
bora, urednik je časopisa East European Politics and Societies. se, i pored grandioznog CV-a, ponekada može ispasti smiješnim.
Međutim, i osoba takve karijere ponekad ispriča takvu budalaštinu Da ne kažemo glupim. /N. H./
da se čovjek zaista zapita da li je dobro čuo šta to Banac govori.
Naime, prošle je nedjelje Banac bio jedan od sagovornika u gleda-
noj emisiji Pola ure kulture, koju već godinama emitira Hrvatska TV.
Jedna od tema ticala se grada Zaprešića. Odnosno, odluke grad-
skih vlasti da nekadašnju Ulicu Maršala Tita u tom gradiću podijeli
na četiri dijela. Titu je ostao tek jedan manji dio ulice. Taj je potez
komentirao Banac, ustvrdivši da se takve stvari dešavaju svuda u
državama bivše SFRJ. “Evo, recimo u Sarajevu. Kada je umro Alija
Izetbegović, vlasti su odmah prepolovile Titovu ulicu i veliki dio nje
nazvali po Izetbegoviću”, ispalio je Banac?! Zašto je kao primjer
Banac uzeo Sarajevo, to valjda samo on zna. Ono što ne zna jeste

6 15/3/2018 STAV