Page 21 - STAV broj 150
P. 21
granicu između republika plaća se vodni električne energije na pragu hidroelektra- svoje potrebe. Priobalne strane sarađivat
doprinos ako je akumulacija izgrađena ne. Obveznici plaćanja vodnog doprinosa, će na bazi jednakosti i reciprociteta, kroz
do stupanja na snagu ovoga zakona. Vod- odnosno naknade iz ovog dogovora dužni bilateralne i multilateralne aranžmane, u
ni doprinos utvrđuju i dijele te republike su da omoguće nadležnim organima iz obje cilju razvoja harmonizacijskih politika,
na osnovu međusobnog sporazuma, pri republike uvid u dokumentaciju o količi- programa i strategija koje se odnose na
čemu se vodni doprinos dijeli srazmjerno nama proizvedene električne energije, na- relevantno slivno područje ili njegov dio,
površini sliva vodotoka, površini akumu- činu obračuna i visini uplaćenog vodnog uz prevenciju, kontrolu i redukciju pre-
lacije, uloženim sredstvima za izgradnju doprinosa, odnosno naknade.” kograničnog utjecaja, kao i zaštitu životne
objekata akumulacije, visini štete koja na- sredine prekograničnih voda.
staje uzvodno ili nizvodno od akumulacije Kako je navedeno u Zakonu o režimu Priobalne strane ulazit će na bazi rav-
svake republike i prema drugim odgova- voda, vodni doprinos plaća se ako je aku- nopravnosti i reciprociteta u bilateralne i
rajućim mjerilima.” mulacija, odnosno ako su objekti za proi- multilateralne aranžmane ili druge aran-
zvodnju električne energije napravljeni do žmane ondje gdje oni još ne postoje, uz
Izgradnju objekata i sve što je vezano dana stupanja na snagu ovog zakona. Pod- potrebnu eliminaciju kontradiktornosti
za korištenje hidropotencijala međurepu- sjetimo, Zakon je stupio na snagu 1976. go- s osnovnim principima ove konvencije, u
bličkih vodotoka pratila je Komisija za dine, a hidroelektrane na Drini HE Bajina namjeri da odrede njihove višestrane od-
međurepubličke vodotoke SRBiH, koja je Bašta i HE Zvornik 1 izgrađene su 1966, nose i da vode računa o prevenciji, kon-
osnovana 1972. godine. Zadatak Komisi- odnosno 1955. godine, što znači da podli- troli i redukciji prekograničnog utjecaja.
je bio je da usklađuje i usaglašava vodo- ježu ovom zakonskom rješenju. Pravne osnove za korištenje voda iz
privredna rješenja na međurepubličkim međudržavnih vodotoka prezentirao je
vodotocima koji su od značaja i interesa KONVENCIJA IZ HELSINKIJA još 1998. godine profesor Dejan Popov u
za dvije ili više socijalističkih republika,
kao i od interesa za pojedine privredne Što se tiče međunarodnih pravila o
grane i oblasti i vanprivredne djelatnosti korištenju voda, i ona su slična onima iz
u republikama. jugoslavenskog zakonodavstva. Konferen-
cija Udruženja za međunarodno pravo odr-
Plaćanje vodnog doprinosa, odnosno žana u Helsinkiju 1966. godine odobrila
naknade za upotrebu vode iz akumulacija je tzv. Helsinška pravila o korištenju voda
na vodotoku Drine radi proizvodnje elek- međunarodnih vodotoka. Prema ovim pra-
trične energije, na dijelu koji čini granicu vilima, svako državno područje u okviru
između SR BiH i SR Srbije, regulirano je njegove teritorije ovlašteno je na razumnu
dogovorom između dviju republika koji i pravičnu podjelu korisne upotrebe voda
je, na osnovu Zakona o osnovama režima na međunarodnom slivnom području. Šta
voda od interesa za dvije ili više republi- je razumna i ravnopravna podjela, određu-
ka, potpisan 1984. godine. je se u svjetlu svih relevantnih faktora u
svakom posebnom slučaju.
U ovom dokumentu se navodi: “Raspo-
djela vodnog doprinosa, odnosno naknade, Od multilateralnih međunarodnih kon-
vršiće se tako što nadležnim samouprav- vencija od posebnog značaja jeste Konven-
nim interesnim zajednicama vodoprivrede cija o zaštiti i korištenju prekograničnih
iz svake republike pripada pravo na napla- vodotoka i međudržavnih jezera, koja je
tu vodnog doprinosa, odnosno naknada usvojena u Helsinkiju 1992. godine. Vod-
za jednu polovinu ukupno proizvedene nim resursima upravljat će se, prema ovoj
električne energije na pragu hidroelektra- konvenciji, tako da potrebe sadašnje gene-
na. Osnovica obračuna vodnog doprinosa, racije budu ostvarene bez umanjivanja mo-
odnosno naknade je 1 KWh proizvedene gućnosti da i buduće generacije ostvaruju
Plaćanje vodnog doprinosa, naučnom članku objavljenim pod naslo-
odnosno naknade vom Aktuelni problemi korišćenja međure-
za upotrebu vode iz publičkih i međunarodnih voda u časopisu
akumulacija na vodotoku Pravo i privreda.
Drine radi proizvodnje Popov zaključuje da se korištenje među-
električne energije, na dijelu narodnih voda treba zasnivati na principu
koji čini granicu između SR sporazumijevanja zainteresiranih država i
BiH i SR Srbije, regulirano na principu ravnopravne podjele koristi od
je dogovorom između dviju međunarodnih voda, pri čemu su u uni-
republika koji je, na osnovu fikaciji međunarodnog vodnog prava po-
Zakona o osnovama režima nuđeni kriteriji za raspodjelu ove koristi,
voda od interesa za dvije tako da države mogu svojim sporazumima,
ili više republika, potpisan u konkretnom slučaju, odrediti relevantne
1984. godine kriterije i njihovu kvantifikaciju.
Sve navedeno pokazuje da Bosna i Her-
cegovina, bez obzira na to što Srbija na sve
načine nastoji izbjeći plaćanje naknada za
korištenje vode iz Drine, na osnovu rele-
vantnih domaćih i međunarodnih propisa,
ima puno pravo na naknadu za proizvede-
nu električnu energiju. n
STAV 18/1/2018 21
