Page 7 - STAV broj 150

Šta sve
Kazaz ne zna

Da se Enver Kazaz u politiku razumije k’o Trump u usmene predaje osnivanju Prve, a naročito Druge internacionale, podsjetiti se kako
s Nišićke visoravni, znali smo i prije. Ali da to Kazaz prizna, makar je funkcionirala Kominterna, a kako Informbiro, koje su sve stranke
i nehotično, e to je već čudo neviđeno. tada i u kojim zemljama imale “svoje filijale”. Tada bi znao da poli-
Na najavu kako će vladajuća turska partija otvoriti u Bosni i Herce- tičke partije još od 19. stoljeća širom svijeta osnivaju svoja pred-
govini svoje predstavništvo, kakvo već ima u Bruxellesu i kakva kani stavništva u cilju saradnje, udruživanja i lobiranja. Znao bi i to da
otvarati u Americi i drugdje po svijetu, u svom omiljenom dnevnom je Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije između svjet-
listu, kojeg je najmanje jedno desetljeće pljuvao, a i Avaz njega, sa- skih ratova godinama bio izmješten u Beč, ondje organizirajući čak
mozvani politički analitičar rekao je kako “nije nimalo iznenađen ovom i svoje kongrese. A da zna strane jezike, engleski barem, onda bi
najavom AKP-a”. “Otvaranjem predstavništva Erdoanove partije u BiH se mogao informirati o tome da jedna od najvećih političkih partija
Izetbegović radi BiH isto što i Čović, Dodik i drugi koji autokoloniziraju na svijetu, američka Demokratska stranka, ima svoja predstavniš-
bh. politički prostor”, smatra Kazaz. Dodaje Kazaz da mu nije poznato tva u 41 zemlji svijeta.
da je ikad neka partija otvarala svoje filijale u drugoj zemlji, piše Avaz. Ali, Kazaz o svemu tome nema pojma, ne čita, ne obrazuje se, ostao
Kazaz očigledno ne poznaje osnove političke historije, ali ni savre- je na razini političkog diletanta i spletkaroša, na nivou vlastitog inte-
mene političke tokove. Za početak, trebao bi pročitati literaturu o lektualnog razvoja iz srednjoškolskog doba, a ogromne rupe u zna-
nju lukavo prikriva vulgarizmima i korištenjem stranih izraza i ondje
gdje treba i ondje gdje oni imaju sasvim drugo značenje. Kazaz se,
izjavom da mu nije poznato da je “ikad neka partija otvarala svoje
filijale u drugoj zemlji”, svrstao u red šarlatana i neznalica, a njego-
va karijera “političkog analitičara” ovime bi i definitivno trebala biti
okončana. /D. H./

Imamo svega, samo ne kada nam treba

Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci 2017. ako će ih ondje bolje prodati i zaraditi više sa šljivom situacija drugačija, nje imamo
godine u inostranstvo izvezla 61.520 tona novca, isto kao što niko ne smije zabrani- dovoljno i za sebe i za izvoz.Kod povrća je
voća i 17.563 tone povrća, dok je istovre- ti proizvođaču jabuka iz Poljske da svoje situacija drugačija nego kod voća. Krompira
meno uvezla 176.620 tona voća i 76.091 proizvode prodaje u BiH. Prema podacima smo 2016. proizveli 422.000 tona, mrkve
tonu povrća. Već se godinama u BiH po- Agencije za statistiku BiH, 2016. godine 17.000 tona, luka 45.000 tona, graha 13.000
navlja isto pitanje: Zašto uvozimo voće i po- u BiH proizvedeno je 69.000 tona jabu- tona, paradajza 57.000 tona, paprike 53.000
vrće kada ga i sami dovoljno proizvodimo? ke, 24.000 tona kruške, 131.579 tona šlji- tona, krastavca 41.000 tona itd. Činjenica
Često, jer je to najlakše, svi optužuju državu ve, 36.904 tone grožđa. Najveći dio voća je da, kada pogledamo količine, djeluje da
da ne štiti domaće proizvođače. Međutim, proizvedenog u BiH ide u preradu, tako da je to dovoljno da zadovoljimo vlastite po-
trebali bismo razmisliti i o sljedećim detalji- ono koje konzumiramo svježe najčešće je iz trebe i da ne uvozimo povrće. Ali, gotovo
ma bitnim za mantru o uvozu / izvozu voća i uvoza. Zašto je to tako? Razlog je što ne- sve što se proizvede povrća proizvede se
povrća. Prvo, živimo u globaliziranom svijetu, mamo dovoljno kapaciteta za skladištenje, u ljetnoj sezoni, pa što se ne pojede od-
imamo slobodno tržište i svako ko ispunja- odnosno nemamo dovoljno hladnjača. Pa mah i ne preradi, često propadne. Nakon
va uvjete može da uveze i da izveze voće tako domaće jabuke možete konzumirati u ljetne sezone, prinuđeni smo jesti povrće
i povrće. Nikakve zabrane nisu prihvatljive. septembru, oktobru, možda i novembru, dok iz uvoza. Razlog je jednostavan. Nemamo
Priča o zaštiti od prekomjernog uvoza pri- im nije potrebna hladnjača, a onda uglav- dovoljno plasteničkih kapaciteta da može-
ča je za malu djecu, niko ne smije spreča- nom prelazimo na uvozne. To je realnost. mo povrće proizvoditi tokom cijele godine,
vati uvoz ako želi slobodno tržište. Tržište Vjerovatno će doći vrijeme kada će firme a kada ga sami ne proizvodimo, onda ga
je otvoreno i za voće kao i za pametne te- shvatiti da se i na domaćem tržištu može dobavljamo izvana.
lefone ili igračke. rugo, među najprodava- dobro zaraditi i početi ulagati u hladnjače, Zato, priča o ugroženosti domaće proizvod-
nijim voćem u BiH jeste južno voće, poput ali do tada preostaje nam da jedemo uvo- nje prekomjernim uvozom nije baš sasvim
narandži, mandarina, banana... Ko u BiH zne jabuke. Slično je i s kruškama, dok je tačna, prije će biti da uvoz popunjava ono
proizvodi narandže i banane? Mandarina u što samo sami propustili ulagati. Primjera
godišnje proizvedemo 55 tona (podaci za radi, gdje god krenete, naići ćete na neki
2016. godinu), a potrošimo ih na hiljade plastenik, ali rijetko ćete naići na pet velikih
tona. Banane uvozimo, narandže također, plastenika u jednom polju koji se zagrijavaju
a trošimo ih opet na hiljade tona. i proizvode povrće tokom cijele godine. Ta-
Treće, ne može niko zabraniti proizvođaču kvih je zaista malo. Kada ih bude više, uvoz
jabuka iz BiH da ih izvozi, recimo u Rusiju, će biti manji. /J. S./

STAV 18/1/2018 7