Page 10 - STAV broj 212

POLITIKA

vlasti. Nakon otmice u Sjeverinu, Bošnja- Nijedan srpski zvaničnik
cima zaposlenim u Općinskoj upravi Pri- u Bosni i Hercegovini
boj nije bilo dopušteno učestvovanje na
važnijim sastancima općinskih struktura. i Srbiji, ne računajući
A 30. oktobra 1992. godine objavljen je rijetke političare i
izvještaj Tadeuša Mazovjetskog, specijal-
nog izvjestioca Generalne skupštine UN umjetnike koji nemaju
o ljudskim pravima u bivšoj Jugoslaviji, gotovo nikakav utjecaj
u kojem je istaknuto da se u oblasti San- na političke procese, o
džaka, koji se graniči s Bosnom i Herce-
govinom, primjenjuju klasični oblici et- presudi nije rekao ništa
ničkog čišćenja. pozitivno. Prema svemu
sudeći, očekivanja da
KATARZA NI NA VIDIKU
Da su u prikrivanju i zataškavanju će nakon toliko mnogo
zločina aktivno učestvovali i srbijanski donesenih presuda za
mediji, najbolje govori primjer od 19. no-
vembra, kad beogradski list Borba objav- zločine doći do katarze
ljuje lažnu informaciju da su kidnapirani ostat će utopistička
Bošnjaci iz Sjeverina živi i zdravi. Tokom
januara naredne godine, preko pribojskih
javnih medija, srpsko stanovništvo po- Između ostalog, pribojski ogranak ove njih zalutali su po selima oko Priboja, a
zivano je da kao dobrovoljci učestvuju u stranke uputio je otvoreno pismo pred- lokalni Srbi su ih prijavljivali vojsci i po-
agresiji na Bosnu i Hercegovinu. sjedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću, u liciji, nakon čega im se gubio svaki trag.
Užički korpus Vojske Jugoslavije gra- kojem ga izvještava da je nasilje i repre- Bošnjaci koji su imali prilike pomoći ovim
natama i automatskim oružjem napao je sija nad Bošnjacima u Priboju nepodno- nesretnim ljudima privođeni su u priboj-
18. februara 1993. godine selo Kukurovići. šljiva jer pripadnici bošnjačkog naroda sku policiju na informativne razgovore.
Tom prilikom ubijeni su Mušan Husović, nisu slobodni ni u svojim domovima, jer Zbog pomaganja četverici Srebreničana,
Uzeir Bulut i Fatima Sarač, a ostali mje- ih i tu hapse i progone jer i tu doživljava- Bahro Salkanović osuđen je i upućen u
štani uspjeli su se spasiti bijegom u šumu. ju poniženja, te da se ubistva Bošnjaka, užički zatvor na izdržavanje kazne.
Selo je u potpunosti spaljeno. paljevine, otmice i maltretiranja više ne Mnoga bošnjačka sela pribojskog kra-
Osim u ovom selu, zločini su počinjeni mogu izdržati. Novinarka Nadira Vlasi je, ja, kao što su Kukurovići, Strmac, Slavo-
u Međurječju, Krajčinovićima, Valovlju, nakon boravka u Priboju, 19. jula 1994. tići, Sjeverin, Voskovina, Sočice, Radaje,
Sastavcima, Zabrđu, Zabrnjica, Dragovići, godine napisala da priča o građanskom Dragovići, Rajčevići, Lisičine, Jelovik,
Zaostro, Rajčevići i drugim mjestima na ratu u Bosni i Hercegovini pada u vodu Međurječje, Crnugovići, Zaostro, Za-
teritoriji tadašnje i današnje Srbije. Prema kada se vidi šta se sve događalo progna- brđe i druga potpuno su ili djelimično
zvaničnom izvještaju Fonda za humani- nim Bošnjacima iz pribojskih sela, a da etnički očišćena, a sve kuće iz kojih su
tarno pravo, samo do kraja 1992. godine bi se to prikrilo, s ovog područja protje- protjerani njihovi vlasnici opljačkane su
iz pograničnih pibojskih sela već je bilo rana je i misija KEBS-a. ili spaljene. Ovi podaci jasno govore da
prognano približno 1.500 Bošnjaka, dr- U julu 1995. godine, nakon genocida je tokom tri godine oružane agresije na
žavljana Srbije, odnosno SR Jugoslavije. u Srebrenici, veliki broj Bošnjaka u borbi RBiH Srbija, baš kao i srpsko rukovod-
Jedina politička snaga unutar Srbije za goli život preplivao je Drinu i spas po- stvo u Bosni i Hercegovini, prema svo-
koja je digla glas protiv takvog odnosa tražio prelaskom u Srbiju. Mnogi od njih jim građanima Bošnjacima kontinuirano
prema Bošnjacima bila je SDA Sandžaka. pohvatani su i odvedeni u logore. Neki od i sistemski provodila politiku zločina i
etničkog čišćenja. Srbija kao država do
sada za to nije odgovarala, a želi li se svi-
jetu predstaviti kao demokratsko druš-
tvo, današnja bi se Srbija morala suočiti
s vlastitom prošlošću i nedvosmisleno
osuditi politiku beogradskog režima de-
vedesetih godina. Kako sada stvari stoje,
teško da tako nešto možemo očekivati u
skorijoj budućnosti. I nama i cijelom ci-
viliziranom svijetu ostaje nada da će ne-
kad, kako reče Alija Izetbegović u svom
poznatom obraćanju u Skupštini RBiH,
“srpski narod doći do svoje demokratske
tradicije”, što podrazumijeva priznavanje
istine i privatanje odgovornosti, a nikako
negiranje zločina, izjednačavanje dželata
i žrtve i osporavanje međunarodnih pre-
suda za ratne zločine.
Da bi pravda u potpunosti bila zado-
voljena, istina mora biti do kraja kazana.
Dokaza je mnogo, a katarze još nema. n

10 28/3/2019 STAV