Page 27 - STAV 76 18.08.2016

“Imali smo kolektivna pomirenja nakon Drugog svjetskog nekome formalno izvini, a sutra misli isto
rata. Imali smo i tada situaciju u kojoj su Bošnjaci trebali ono što je mislio jučer i ne čini ništa da
se stvari promijene.
nestati pod četničkom kamom. Ta priča o pomirenju nakon
1945. godine išla je linijom zaborava, zabranom bilo kakve STAV: Imali smo izvinjenja. Dragana
priče o zločinu i linijom bratstva i jedinstva. Mi smo trebali Čavića, tada predsjednika RS-a, za Sre-
brenicu. Borisa Tadića, tada predsjedni-
u to ime zaboraviti sve što nam se pojedinačno desilo, ka Srbije, u Srebrenici...
što nam se desilo kao kolektivitetu, kao zemlji. To se isto TOKAČA: Sva su ta izvinjenja činjena
pod pritiskom i kao dio političkog dila.
pokušava sada, na drugačiji i malo perfidniji način”
STAV: Ali Čavića je ta isprika za Srebre-
nicu koštala izbora?
STAV: Na koji način? se znati u kojim se okolnostima nešto de- TOKAČA: Ona su zapravo jedan politički
TOKAČA: Ovdje se vode različite ak- silo. Mora se znati kako su Kazani nasta- čin. U tom je cijeli problem. Izvinjenjem
cije, sponzorirane od međunarodnih or- li. Kao rezultat samovolje, kao incident se ništa ne mijenja. Ne mogu prihvatiti
ganizacija, na pomirenju. Imate jednu jednog gotovo poludjelog čovjeka. I taj posljedice genocida i u zamjenu za to se
katoličku organizaciju koja posljednju incident nije zahvatio samo građane srp- pomiriti. Čin pravog pomirenja vraćanje
godinu, pod patronatom USAID-a, vodi ske nacionalnosti, bilo je ondje i Hrvata i je na prethodno stanje. Dakle, Republi-
akcije pomirenja u zemlji u kojoj su naj- Bošnjaka. To je nesporni zločin i to niko ka BiH. Stanje bez entiteta, bez kantona.
veće žrtve Bošnjaci, od kojih je ogroman ne treba negirati, ali taj zločin ne može Unutrašnji dogovor o ustroju BiH. A ne
broj muslimana. To je apsurdno. Imate se nikako dekontekstualizirati i učiniti prihvatanje rezultata genocida. Vi imate
različite akcije educiranja mladih u cilju ga na bilo koji način jednakim. Pa goto- na djelu dva entiteta koja su rezultat ge-
balansiranja. Kao u interesu pomirenja vo je 700 građana srpske nacionalnosti u nocida i ratnog zločina. Kroz pomirenje
ići ćemo u posjetu svim stratištima pa se Sarajevu stradalo od granata s brda. Te hoćete da pomirite nepomirljivo. Ratom
onda na jednak nivo svede mjesto zločina građane niko ne spominje. Niko ne tra- ste stekli određene pozicije i onda hoće-
genocida i mjesto incidenta tipa Kazana. ži spomenik tim Srbima. Niko ne traži te pomirenje. Da prihvatim kao činjenicu
To su neprihvatljive stvari. Ne možemo spomenik za 264 vojnika srpske nacio- da Srbija nije učestvovala u ratu? Oni ne
pod krinkom pomirenja izjednačavati nalnosti koji su poginuli u Armiji BiH. žele prihvatiti svoju ulogu ovdje, zašto bih
nešto što nije moguće izjednačiti. To ne Ni te ljude niko ne spominje. Govorim ja onda prihvatio da se s njima mirim?
znači da mi ne trebamo priznati određene o činjeničnoj istini. Mene pomirenje kao
zločine, ali se mora znati kontekst. Mora politika ne zanima, kao čin kojim se neko STAV: Iako su i presude Haga razjasnile
do u detalje ulogu Srbije u ratu?
TOKAČA: Presude su Haga za genocid i
za zločine protiv čovječnosti. Nemojte to
zaboraviti, uz genocid, zločin protiv čovječ-
nosti najteži je zločin. To je zločin za koji
se sudilo u Nürnbergu. To su dva zločina
koja su neoprostiva i s kojima se ne miri-
mo. Normalizacija odnosa, kao ona između
Jevreja i Nijemaca, znači da se zajednica
počinitelja i zajednica žrtava trebaju prvo
izmiriti unutar sebe. Zajednica počinite-
lja mora doživjeti katarzu, priznati šta se
desilo u njeno ime. Zajednica žrtava mora
razumjeti šta joj se desilo, zašto joj se to
desilo. Bošnjaci sami sebi moraju podni-
jeti račun zašto im se desio genocid, zašto
su dopustili da budu takva vrsta žrtve. I da
urade sve da nikada više ne dođu u takvu
situaciju. To im se desilo zato što nakon
Drugog svjetskog rata priča o zločinu nad
Bošnjacima nije nikada ispričana. Nikada
nije istražena i ona se ponovila. Ako se opet
budemo ponašali kao nakon Drugog svjet-
skog rata i ako nam pod firmom pomirenja
bude instaliran zaborav i ako ne budemo
objasnili šta nam se desilo, nama će se sve
ovo ponoviti. I neka nam niko ne govori
“never again”. Uvijek je moguće ponovo.
Pokušava nam se nametnuti da je Bosna
nastala u Daytonu, pokušava nam se na-
metnuti diskontinuitet državnosti, praznik
koji je van zakona stavio Ustavni sud. Je
li to put ka pomirenju?

STAV 18/8/2016 27