Page 29 - STAV broj 316

DRUGO LICE RICHARDA HOLBROOKEA

Packer otvoreno piše da se Holbrooke nije ustručavao prevariti ili blefirati
balkanske predsjednike (str. 357). Sada već famoznu prijetnju da će Amerikanci
bombardovati Armiju RBiH ako ne obustavi ofanzivu Packer također dekonstru-
iše. “Holbrooke je rekao obojici predsjednika (Izetbegoviću i Tuđmanu) laž, istu
laž, jedinu laž koja će ih prisiliti da obustave ofanzivu. Rekao im je da je razgova-
rao telefonom s predsjednikom Clintonom, koji je zaprijetio da će bombardovati
bosanske i hrvatske snage ako pokušaju uzeti Banju Luku” (str. 366). Drugim ri-
ječima, to nije bila američka prijetnja već samo Holbrookeov blef.
Šesto, Packer je kritičan prema bosanskohercegovačkoj delegaciji u Daytonu.
Piše o neodlučnosti, rivalstvu na relaciji Haris Silajdžić – Muhamed Šaćirbey (str.
370) te da delegacija nije nudila ozbiljna stajališta o bilo kojem važnom pitanju
(str. 373).
Sedmo, Dayton je postao ključna stavka u Holbrookeovoj biografiji. Priču o
Daytonu Holbrooke je dotjerivao. Počeo je lobirati za Nobelovu nagradu za mir
(str. 389–390). Clinton je jednom prilikom izjavio da je Holbrooke toliko lobirao
za ovu nagradu da je to i razlogom zbog čega je nije dobio (str. 392). A Slobo-
dan Milošević jedne prilike rekao je američkom diplomati Chrisu Hillu: “Drag mi
je. (...) Ali je spreman radi karijere pojesti malu djecu za doručak” (str. 403). Fama
oko pregovora postaje moguća odskočna daska da Holbrooke konačno dobije
posao iz snova – poziciju državnog sekretara.
Osmo, Holbrookovo ponašanje na Balkanu imalo je odjeka u Afganistanu. Na-
kon imenovanja za specijalnog izaslanika za Afganistan i Pakistan, Holbrooke je
vjerovao da Afganistan može napredovati ako Hamid Karzai više ne bude pred-
sjednik. Packer piše da su “Afganistanci znali Holbrookeovu historiju na Balkanu.
Upozorili su ga da je Afganistan drugačiji”. Dali su mu do znanja da prijetnje neće
uspjeti (str. 480). Kada se počeo miješati u izbore u Afganistanu 2009. godine,
tokom jednog ručka, Karzai je doslovno prekinuo ručak i zahvalio američkoj dele-
gaciji na posjeti (str. 484-486). Nije zabilježeno da se tako neko postavio prema
Holbrookeu na Balkanu. S druge strane, već 2009. i 2010. godine počeo je za-
govarati pregovore i političko rješenje s Talibanima (str. 522). Kao i s Miloševićem
1990-ih, Holbrooke je i u Afganistanu bio spreman pregovarati s onim faktorom
koji ima činjenice na terenu.
autobiografske zapise tadašnjih po- (Dijelovi teksta “Holbrooke izbliza”; osvrt na knjigu: George Packer, Our Man:
litičkih aktera, Karčić zaključuje da su sje- Richard Holbrooke and the End of the American Century (Naš čovjek: Richard
ćanja na ovaj bosanskohercegovački trojac Holbrooke i kraj američkog stoljeća), Knopf, 2019.)
veoma pozitivne kod većine predstavnika
američkih visokih zvaničnika; u zapisima
nekadašnjeg američkog predsjednik Billa nudi saznanja o manje poznatim političkim izvještavala o Agresiji na Bosnu i Hercego-
Clintona, naprimjer. procesima koji su se početkom devedesetih vinu, autor analizira njenu novu knjigu Ob-
Posljednji dio knjige rezerviran je uglav- godina odvijali u susjednoj Srbiji. Panić je razovanje idealiste, ali se i osvrće na knjigu
nom za analizu događaja u američkoj unutar- od saveznika Slobodna Miloševića za veoma Problem iz pakla: Amerika i doba genocida. U
njoj i vanjskoj politici, koji su bili aktuelni u kratko vrijeme postao njegov oponent, što je ovim djelima, osim svoga životnog puta od
vrijeme nastanka tekstova, ali je tu moguće značilo i kraj njegove kratke političke karijere. irske imigrantkinje do utjecajne političar-
pronaći i tekst o Mate Graniću, naprimjer, Pišući o srpskoj politici prema Bosni i ke u svojoj novoj državi, Sjedinjenim Ame-
nekadašnjem Tuđmanovom diplomati, koji u Hercegovini, autor kroz četiri teksta nastoji ričkim Državama, prisjećala se genocida i
svojoj knjizi Diplomatska oluja, piše Karčić, prikazati odnos prestolonasljednika Alek- Agresije na Bosnu i Hercegovinu, kao i od-
zanemaruje niz činjenica vezanih za Bosnu sandra Karađorđevića prema nezavisnoj nosa s tadašnjim bosanskohercegovačkim
i Hercegovinu i dešavanja u njoj, a sve u na- Bosni i Hercegovini. Posebno je zanimljiva političkim predstavnicima.
stojanju da uljepša Tuđmanovu biografiju. analiza Karađorđevićevih javnih nastupa, u U posljednja dva teksta svoje knjige Karčić
Izuzetno su zanimljive i analize knjige kojima, primjerice u intervjuu za magazin piše o Madeleine Albright i njenom životu u
srpskog lobiste u dijaspori Borka Đorđevi- Slobodna Bosna, ističe da je za pomirenje i penziji koji se znatno razlikuje od njenog pro-
ća, koji je tokom rata uspio na Pale dovesti dobre odnose, dok pri posjeti Banjoj Luci fesionalnog izuzetno dinamičnog života, te o
bivšeg američkog predsjednika Jimmyja govori potpuno suprotno pred zvaničnici- novom predsjedniku Sjedinjenih Američkih
Cartera. U knjizi Stakleni mir: Džimi Karter ma bosanskohercegovačkog entiteta Repu- Država Joeu Bidenu, ističući na osnovu činje-
i opasni Srbi iznesen je veliki broj neuteme- blika srpska, navodeći da ovaj entitet ima nica njegov konkretan doprinos našoj državi.
ljenih činjenica, na što je Karčić argumen- elemente državnosti. Knjiga Međunarodni odnosi: Pogled iz Sa-
tirano i odmjereno reagirao. Posljednjih dvadesetak stranica ove izu- rajeva svojevrstan je kratki vodič kroz američ-
Tekst posvećen još jednoj ličnosti iz di- zetno zanimljive knjige posvećeno je veći- ku vanjsku politiku, ali i odnos Sjedinjenih
jaspore, bivšem premijeru Savezne Repu- nom aktuelnim temama, koje se odnose na Američkih Država i država iz neposrednog
blike Jugoslavije biznismenu Milanu Pani- američku politiku. U tekstu u kojem piše o okruženja prema Bosni i Hercegovini od nje-
ću, također bosanskohercegovačkoj javnosti Samanthi Power, koja je za mnoge medije ne nezavisnosti do danas. n

STAV 26/3/2021 29