Page 10 - STAV broj 151

na mjestu događaja

ovoj analizi, može se znati o kakvom se Austro-Ugarske. Marica Filipović kaže puta probačenu potku kroz istu osnovu,
položaju i vrsti plemstva radilo, a sve da je na čelu ove ekspedicije s kraja 19. s tim da su prva i treća zategnute, a sred-
zavisno od toga koliki je udio plemeni- stoljeća bio gospodin Rakovski, te da je nja je labava, pa onda ona ćilimu daje
tih metala u srmi koja se proizvodi. Bilo on putovao Perzijom i kupovao različite odgovarajuću strukturu i punoću. Ovo
koji metal, a posebno bakar, može jako predmete perzijske zanatske umjetnosti. vam objašnjavam zato što postoji mnogo
dugo preživjeti ispod zemlje. Bakar je tu vaza-ćilima koji na sebi nemaju utkane
u funkciji odbijanja svih mikroorganiza- “Između ostalog, kupio je i ove fra- vaze. Druga stvar koja je karakteristična
ma i svemu onome što napada organske gmente perzijskih ćilima iz ove grobnice. kada su u pitanju vaza-ćilimi jeste ta da
materijale u tkanini koji su najpodložniji To je onda dopremljeno u Zemaljski mu- su ornamenti u obliku biljnih grančica
propadanju. Tvrtkov plašt izrađen je od zej. Jedan od ovih ćilima je prije Drugog poredani u rombičnoj shemi unutar ko-
svilenog brokata sa zlatovezom. Fragmen- svjetskog rata bio izložen na zidu. Ćilim jih se nalazi medaljon.”
te plašta zaštitili smo u više slojeva. Ti su je 1948. godine skinut i stavljen u depo.
fragmenti stajali 40 godina između dva Onda je Svetko Popović, kustos Zemalj- Danas u svijetu ima dosta sačuvanih
stakla, jer se tako prije izlagao arheološki skog muzeja, 1955. godine objavio članak ćilima urađenih u vaza-tehnici. Međutim,
tekstil. Desetak dana sam razdvajala ova u našem Glasniku u kojem je detaljno opi- Filipović kaže da, koliko je njoj poznato,
dva stakla, doslovno po pola centimetra sao ćilim. Evo, sada se prvi put izlaže, na- ima samo četiri ili pet sačuvanih s pot-
dnevno, nekada i po milimetar, kako se kon tačno 70 godina. Sada se svih sedam pisom majstora i sa sačuvanom utkanom
ne bi oštetila tkanina. To mi je bio najveći fragmenata koje imamo izlažu u povodu godinom izrade ćilima. “Eto, upravo se
izazov, ali, uspjeli smo na kraju”, pojaš- 130. obljetnice Muzeja. Da vam kažem, tu krije velika vrijednost ovih ćilima koje
njava Bečević-Šarenkapa. interes svjetske javnosti uvijek je bio ve- ćemo izložiti. Većina vaza-ćilima nema
liki kada su u pitanju ovi ćilimi. Ćilimi natpise, a onda od tih koji imaju, većina
Plašt koji je pripadao Mirku Radoje- spadaju u grupu vaza-ćilima, a dobili su njih nije sačuvana. Dosta se puta nađe
viću iskopan je 22. juna 2015. godine u naziv po tome što imaju utkane vaze na fragment kojem nedostaje natpis. I ovaj
Kopošićima kod Ilijaša. Azra kaže da su je sebi. Međutim, motiv vaza nije obavezan primjerak koji mi imamo zovemo fra-
kolege s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na ćilimima da bi spadali u ovu grupu, jer gment jer mu nedostaje nekoliko manjih
s Odsjeka za arheologiju, odmah kontak- tu grupu determinira način tkanja. Nai- dijelova, ali, imali smo veliku sreću da je
tirale čim su primijetili da su u grobnici me, osnova prilikom tkanja ide u jednom ostao fragment na kojem je potpis auto-
pronađeni fragmenti tekstila. “Tekstil je smjeru. Potka ide poprijeko i ide između ra i godina izrade”, naglašava Filipović.
izvađen i smješten u plastične vrećice u osnove. Obično, jednostavno je tkanje
istom onom položaju kako se nalazio na kada imate jedanput probačenu potku, Ivana Vuković, dizajner postavke izlož-
dijelu tijela, tako da se sada može napraviti pa se nakon toga zijev mijenja. Kod vaza- be perzijskih ćilima u Zemaljskom muze-
njegova rekonstrukcija. Imate fragmente -tehnike je karakteristično da imamo tri ju, kaže da je u saradnji s kolegom Draga-
s desnog i lijevog ramena, imate sredinu, nom Dendom već početkom 2017. godine
karlicu, desnu i lijevu potkoljenicu. Pro-
nađene fragmente fiksirali smo koncem,
a nigdje ih nismo prošivali iglom, tako
da je tekstil potpuno sačuvan. Ono što je
bitno spomenuti, a što smo pronašli gle-
dajući ove fragmente pod mikroskopom,
jeste da je originalna boja ovog plašta bila
zapravo ljubičasta. U principu se i pre-
ma bojama koje su plemići nosili mogao
odrediti njihov položaj. Ovaj plašt nam
je također zanimljiv i zato što imamo
najviše njegovih fragmenata sačuvanih”,
naglašava Azra.

ĆILIMI ZA KOJE SE INTERESIRA
SVJETSKA JAVNOST

Na rođendan Zemaljskog muzeja bit
će upriličena i izložba perzijskih ćilima
iz 17. stoljeća na kojoj se radilo gotovo
cijele prošle godine. Ćilimi su napravlje-
ni 1637. godine rukama majstora Ustaza
Mumina ibn Qutuba al-Dina Mahanija
iz Irana, a ukrašavali su turbe šaha Ni-
matullaha Walija, iranskog derviša, izu-
zetno poštovanog i cijenjenog u cijelom
islamskom svijetu. Turbe je podignuto
u Mahanu, gradu u jugoistočnom dijelu
Irana, gotovo stotinu godina nakon nje-
govog preseljenja. Danas se u Zemalj-
skom muzeju nalaze tri od četiri ćilima
iz ovog turbeta. Oni su kupljeni za vri-
jeme ekspedicije iz 1894. i 1895. godine,
a samu je ekspediciju finansirala Vlada

10 25/1/2018 STAV