Page 24 - STAV broj 378

POLITIKA

farsa nije ništa drugo doli nova sječa nepo-
dobnih kadrova, u ovom slučaju direktora
Aleša Kurta, režisera i scenariste, te, očito,
pripremanje podloge za dovođenje onih koji
će bespogovorno razmišljati tuđom glavom.
U nastavku donosimo razgovor s Alešom
Kurtom, čovjekom kojem se moglo sve
prigovoriti osim nerada i nezalaganja, o 30
godina djelovanja teatra nastalog pod op-
sadom, o nadolazećoj “Ljetnoj sceni SAR-
TR”, ali i o političkom silovanju SARTR-a
koje je u toku.

STAV: Ono što nas čeka od 17. juna do 7.
jula jeste “Ljetna scena SARTR 2022”, mo-
žemo sa sigurnošću reći vrlo ozbiljan festi-
val kulture u organizaciji pozorišne kuće
na čijem ste čelu. Objavljen je nedavno i
program ove manifestacije. Pošto je “Ljetna
scena SARTR” pokrenuta upravo s Vama
na mjestu direktora, odakle ideja da Vaša
teatarska kuća pokrene vlastiti sveumjet-
nički projekt ovog tipa? Kako teku pripre- predstavi pod nazivom Sklonište. Svima grofica Margit von Batthyány priredila u
me za ovogodišnje održavanje? nam je jasno koliko je bio bitan za pruža- svom zamku Rehnic u Burgenlandu goz-
KURT: Kultna koncertna scena u SAR- nje otpora tokom Agresije na našu državu bu za SS oficire, od kojih je jedan bio njen
TR-u, nekada zvana CDA, bila je mjesto kroz kulturu, ali kolika je važnost SARTR-a ljubavnik. Vrhunac te noći pijanstva i raz-
gdje su održavani koncerti Branimira Joh- za kulturu danas, 30 godina poslije? I u vrata bio je masakr nad 180 Jevreja. Svi su
nnyja Štulića, EKV-a, KUD “Idiota”, “Hau- čemu se ta važnost ogleda? pobijeni te noći, osim dvojice koji su bili
stora”, ali i mnogih drugih umjetnika koji KURT: SARTR je sklonište od kiča, mr- zaduženi za kopanje grobnice. Oni su ubi-
su obilježili historiju rok-muzike. Tokom tvog, dosadnog i neangažiranog teatra. To jeni sutradan. U Austriji se o ovom doga-
pandemije virusa korona odlučili smo na je pozorište koje ima svoj poseban autorski đaju šutjelo decenijama, tragovi zločina su
ljeto 2020. godine oživjeti tu scenu. Igrali profil. SARTR je nezavisan i kritičan. Sa uklonjeni, a masovne grobnice nikada nisu
smo predstave, imali koncerte za ograničeni svojim naslijeđem nastoji biti mjesto naše pronađene. Protiv te šutnje ustaje Elfride
broj publike kojoj je to bilo kratko olakša- savjesti i hrabrosti da se suprotstavimo ne- Jelinek u ovom komadu. Ona insistira da o
nje u momentima kada je ovaj virus pro- pravdama i svim užasima vremena u kojem sopstvenim zločinima moramo govoriti da
mijenio realnost. Sljedeće godine je scena živimo. Mjesto znanja i borbe za istinu. Mi bismo jednog dana mogli da se pomirimo
bila ambicioznija, moglo je ući nešto više povezujemo ljude gdje god počnemo stva- sami sa sobom i svojom prošlošću.
publike, a koncert grupe “Zoster” bio je za rati. U BiH, u regiji, ali i u svijetu. Naša scena je otvorena i za inovativne pro-
nas simbolični kraj pandemije. jekte kao što je Platonova pećina, eksperi-
Ove godine krećemo u punom kapacitetu. STAV: U martu ste kazali da će 2022. godi- mentalna predstava mladog režisera Gabri-
Scenu otvara koncert Ede Maajke, tu je i na biti godina SARTR-a i da će 30. rođen- jela Lazića. Prva pozorišna predstava kod
Darko Rundek, a radimo i hommage Mila- dan biti proslavljen brojnim premijerama nas bez glumaca na sceni. Čeka nas i nova
nu Mladenoviću. Imat ćemo i Marčela, Zoi, i drugim projektima. Šta je ono što je od premijera 11. juna – Phantom leg – Postapo-
koreografa Branka Potočana iz Slovenije, početka ove godine bilo novo na sceni kaliptična priča, koreografa i režisera Tho-
brojne goste, nove bendove.... Bitan je do- SARTR-a, a šta nas tek očekuje? masa Steyaerta.
bar osjećaj koji je ta scena imala i prije rata. KURT: Prva premijera SARTR-a ove go- U septembru opet nešto posebno – Zajed-
dine bila je Rehnic – Anđeo uništenja. Naša ničke priče – Soundtrack naših ratova. To je
STAV: Tačno 17. maja 1992. godine, na inici- prva koprodukcija s Hrvatskim narodnim prva saradnja s umjetnicima iz Afrike, a u
jativu Safeta Plakala, Dubravka Bibanovića, kazalištem Mostar. Autorica teksta je do- predstavi je riječ o dva rata koja su se po-
Gradimira Gojera i Đorđa Mačkića, osno- bitnica Nobelove nagrade Elifride Jelinek. klopila, onima u BiH i Ruandi.
van je SARTR. Plakalo i Bibanović istovre- U ovaj drami radnja se dešava u noći iz- I na kraju godine imat ćemo predstavu Gdje
meno su počeli raditi na prvoj SARTR-ovoj među 24. i 25. marta 1945. godine, kada je se kupuju nježnosti autorice Monike Her-
ceg, koja je napisala tekst koji predstavlja
Kulturni klanovi podržani od svojih političkih “prijatelja” srž gotovo svih problema koje živimo, a o
kojima najmanje pričamo.
krate za glavu svakog ko je iznad njih ili ko nije s njima.
Prosječnost i poslušnost jeste ono što se traži. Ako im STAV: Imate li informaciju postoji li ili je po-
stojao ijedan sličan teatar SARTR-u u svije-
smetate, mogu vam otežati i život i rad, ali oni i dalje ostaju tu, tj. koncept sličan teatru pod opsadom?
ono što jesu. Blato provincije. Neće stvarati djela, već će KURT: Ne postoji. Predstave su se igrale
u Staljingradu za vrijeme opsade, ali u tea-
organizirati klanove. Tako se ne postaje umjetnik. Oni su trima koji su odavno postojali. Igrale su se
kreatori mraka i besmisla. Nema sistema vrijednosti, nema i u Varšavskom getu, po kućama, u Belfastu
su igrali predstave po stanovima, ali niko
ideja, nema zakona, nema reformi, nema čak ni identiteta. nije, koliko znam, osnovao novi teatar baš

24 3/6/2022 STAV