Page 31 - STAV broj 378

toliko su brzi da se ne vide dok ne dođe Iranske službe su 2008. godine razbile ne- Farejedana Abasi-Duranija (2010), Arda-
do udarca koji otkrije samo jedna crtica koliko ćelija i obavještajnih mreža Mossa- šira Huseinpura (2007) i mnogih drugih.
da bi uz nadzvučni zvuk nestali i sudarili da uhapsivši preko 20 agenata izraelskih Kulminacijska tačka likvidacija desila
se na drugom kraju svijeta. službi. Kontraobavještajni sektor u Iranu se ipak ubistvom Mohasena Fahrizadea,
Imad Mugniyeh bio je najtraženija oso- tih godina imao je pune ruke posla zbog stručnjaka za atomsku energiju, pri čemu
ba na listi Mossada i Shabaka, pri čemu je opće obavještajne ofanzive Izraela s ciljem je najžešći ikad odgovor Irana bio nakon
godinama bio neuhvatljiv analitici CIA-e da se onesposobe reaktori u Busheru. Tako likvidacije generala IRG Qasema Soleima-
i Mossada. Kao komandant Hezbollaha, za- je 2010. godine javno obješen Ali-Akbar nija 2020. godine, kada je svijet strepio od
davao je muke Izraelu gdje god je to bilo Sijaret, koji je za svaki sastanak s Mossa- općeg rata na Bliskom istoku. Naravno,
moguće, pri čemu je svaki taj akt nastojao dom u inostranstvu dobijao naknade po ne treba sumnjati da je i u ovoj likvidaci-
izvesti što brutalnije. Na njegovom kon- 3.000 dolara. ji svoju ulogu imao i Mossad.
tu bilo je planiranje terorističkih udara i Međutim, jedna ličnost zadala je muke
napada, kao što je planiranje terorističkog Iranu kao niti jedan obavještajac, a to je DEKAPITACIJE KOJE IDU KA ESKALACIJI
napada na Izraelsku ambasadu u Argentini bivši ramsad Meir Dagan (glavni rukovo- Obavještajna zajednica Izraela u pra-
1992. godine, napad na jevrejsku lokalnu dilac Mossada, skraćenica od roš hamosad). vilu ne ubija drugorazredne mete, meta su
zajednicu u Buenos Airesu 1994. Izbjegao Između ostalog, njegova je ideja kiberne- uglavnom komandanti proiranskih milicija
je autobombu namijenjenu njemu, promi- tički napad virusom Stuksnet na iranske i Hezbollaha, koji su zaduženi za obuku i
jenio nekoliko puta izgled lica i, uopšte, centrifuge u centru Natanz za obogaćivanje djelovanje u Siriji, Libanonu i Iraku. Glav-
uspio više puta povući za nos cjelokupnu urana. Ovaj napad prolongirao je uspjeh ni zadatak Mossada, koji se personificira s
obavještajnu zajednicu Izraela. Ali kada iranskog nuklearnog programa za mini- moćnim i ogromnim obavještajnim apara-
je potrošio osam od svojih devet života u malno 15 godina, pri čemu je Meir Dagan tom Izraela, jeste prekinuti sirijsko-iran-
maju 2008. godine, autobomba senzorski isplanirao i naredio likvidacije nekih od sko bratstvo zasnovano na čitavom nizu
opremljena čekala je njegov džip Pajero, najznačajnijih ličnosti za iranski nuklear- vjerskih, tradicionalnih i geopolitičkih
kojim je posjećivao ljubavnicu, kada je ni i raketni program. Ovaj poljski Jevrej determinanti. Ako pitate Izrael šta je nji-
došao na mjesto, senzori su se aktivirali, rođen u vozu u okolini ukrajinskog grada hova želja da li da Iran prestane razvijati
a Mugnijehu nije bilo spasa. Hersona u periodu od 2002. do 2011. iz- oružje za masovno uništenje ili totalni rat
Mnogo je spektakularnih operacija vršio je neviđene operacije s ciljem obez- za uništenje i nepostojanje Irana, odgovor
Mossada o kojima smo pisali, ali mnogo glavnjivanjem Hezbollaha i proiranskih bi sigurno bio ova druga opcija. Trenut-
je i neuspjeha te suštinski uspjeha iran- elemenata na Bliskom istoku. U periodu no ovakvim operacijama Izrael postepeno
skih i sirijskih službi. Neposredno nakon svog vođenja Mossada isplanirao je likvi- gura klip u točak Hezbollahu i Iranu gdje
atentata na Mugnijeha, libanske su službe dacije čelnih naučnika iranskog nuklear- god je to moguće, a u Iran šalje svoje ti-
uhapsile pedesetogodišnjeg Alija Džaraha, nog i raketnog programa: Darijuša Reza- move samo da likvidiraju najopasnije u
koji je za naknadu od 7.000 dolara mjesečno ija Nedžada (2011), Madžida Šahrijarija iranskom vojno-političkom rukovodstvu.
radio za Mossad na lociranju Mugnijeha. (2010), Masuda Alimohamadija (2010), U tom pravcu treba razumijevati i velike
manevre izraelskog ratnog zrakoplovstva
(IAF), koji iznad Mediterana obavlja ma-
nevre kojima uvježbava napade s preletom
velikih distanci.
Velika je želja Izraela da udari po Ira-
nu svojim moćnim i vrhunski utreniranim
zrakoplovstvom, ali se geografija ispriječi-
la ispred njih s obzirom na to da je najbli-
žom trajektorijom let iz Izraela do Irana
dug 1.600 kilometara. Naravno da bi prelet
tako velike zračne flote Irak dojavio Iranu,
pri čemu treba uzeti u obzir veliki stepen
tehnološkog razvoja IAF-a, koji raspolaže
i američkim F-35 zrakoplovima i uz jako
radioometanje iranskih radara možda bi
i stigao do Irana. Da li bi ta flota pronašla
rupu u protuzračnom kompleksu, ne zna-
mo, ali znamo da bi ta operacija odvela
obje države u rat kojim bi Iranci testirali
svoj Fajir-3 ili Khoramshar-2 i vjerovatno
napali u prvom ešalonu konvencionalnim
Nedavni, ali ne zasigurno i posljednji slučaj likvidacije raketama Iran. Ali taj scenarij jeste apo-
visokog dužnosnika Iranske revolucionarne garde, pukovnika kaliptičan, a s obzirom na to da nemamo
staklenu kuglu, i veoma teško prediktabi-
Hassana Sayyada Khodaeija, ukazuje da izraelska crna lan. Izrael se trenutno omotava oko Ira-
ruka nikada ne spava. Po već uhodanom modus operandiju na umišljajući da je piton koji odmjerava
koliki mu je plijen, kolika mu treba snaga
su dvojica motociklista sačekala ispred kuće pukovnika i koliko treba da gladuje da bi ga pojeo u
Khodaeija da se zaustavi s vozilom da bi u njega ispalili više komadu. Do tada ostaje da vidimo da li će
pet metaka za pukovnika Khodaeija biti
desetina metaka, od kojih je pet bilo smrtonosnih. osvećeni. n

STAV 3/6/2022 31