Page 36 - STAV broj 378

EKONOMIJA

narušava standard naših građana, koji
imaju manje raspoloživog dohotka”, na-
vodi ekonomski stručnjak.
Sada bi, pojašnjava, bilo dobro da se
aktiviraju instrumenti ekonomske diplo-
matije pa da se, osim ograničavanja izvo-
za, olakša naprimjer uvoz peleta u Bosnu
i Hercegovinu.
“Bilo bi dobro provjeriti u susjednim
državama koje izvoze pelet da vidimo kako
se na najlakši način može uraditi uvoz pe-
leta da bi se njegova cijena na domaćem
tržištu oborila. Također, može se pokušati
s određenim poticajima proizvođačima i
potencijalnim proizvođačima peleta kako
bi se razvilo tržite.”
Unazad dvadesetak godina, osim uglja,
drva i plina, bilo je aktuelno zagrijavanje
objekata pomoću lož-ulja, čija je cijena, u
to vrijeme, bila prihvatljiva. U međuvre-
menu, cijena lož-ulja drastično se poveća-
la, a na tržištu se pojavio novi proizvod –
pelet. Tako su neka bosanskohercegovačka
domaćinstva, koja su van sistema mreže
centralnog grijanja, u proteklih nekoliko Kemal Gutić
decenija promijenila više vrsta peći, čije se
cijene uz sisteme grijanja mjere hiljadama računa o tome u kojem će smjeru tržište sredine. Bez daljnjeg, ugalj je dominan-
maraka. Također, uz grijalice i radijatore, ići kada je u pitanju energetska transfor- tan u Tuzlanskom kantonu i na njega se
sve je popularnija i kupovina tzv. inverter macija”, poručio je Admir Čavalić. može i mora računati, a njegova je potra-
klima-uređaja, koji, po potrebi, rashlađu- Dekan Kemal Gutić ističe da je u Bo- žnja sve veća”, navodi Gutić.
ju ili zagrijavaju prostoriju. sni i Hercegovini, realno gledajući, ugalj Iz aspekta podrške rudarima i proi-
nezaobilazan energent, ali da se treba po- zvodnim procesima, naš sagovornik sma-
NUŽNE SU MAKSIMALNE UŠTEDE stepeno okretati ka alternativnim izvori- tra da bi bilo dobro da se pojačaju ljudski
“Energetska transformacija je jasna i ma energije. resursi i pojednostave legislative kako bi
dosta se sredstava potrošilo kako bi ljudi osigurali proizvodnju ili zalihe tog ener-
omogućili zagrijavanje na pelet. Međutim, TRAŽITI NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA genta da bismo imali kontinuirano sna-
nije se dugoročnije pretpostavljalo kakve “Kao što je sve veća potražnja za pe- bdijevanje i zagrijavanje grada Tuzle i
to poremećaje može proizvesti, a čemu letom, isto se dešava i kada je u pitanju Tuzlanskog kantona.
sada svjedočimo. Istina je da se potrošači ugalj. Alternativna rješenja nisu razvijena “Rudar nije skup, a ovaj je posao vrlo
okreću supstitutima i možda je dugoroč- u punom kapacitetu da bi ih mogla zami- stresan i težak. Kada je u pitanju ugalj, ka-
no zaista najrealnije da se pokuša bježa- jeniti. Krize u svijetu su usložnile snab- paciteti poput Đurđevika ili Krečanskog
ti od prljavih izvora energije, a tu prije dijevanje koje je evidentno na području bazena: Dubrava, Šikulja i Mramora su
svega mislim na ugalj. Zašto? Generalno, kompletne Bosne i Hercegovine. Kada jako poznati. Uglja dovoljno ima i trebalo
zelena agenda, zelena transformacija jesu su u pitanju energenti, ugroženo će biti bi dati podršku u mehanizovanom i sigur-
aktuelni procesi, doduše malo usporeni Sarajevo, jer se grad zagrijava na plin, a nosnom pogledu proizvodnje i omogućiti
zbog rata u Ukrajini, ali determiniraju da što se tiče Tuzlanskog kantona, ovdje bi ljudima da neometano rade na konceptu
će vjerovatno ubrzo Evropa nametnuti i se trebale razmotriti i analizirati varijacije eksploatacije ugljena, kako bi mogli osi-
oporezivanje po tom osnovu i bit će sve kada je riječ o uglju, naravno iz aspekta gurati odgovarajuće količine resursa za
teže doći do prljavih izvora energije, od- okolinskog inženjeringa i zaštite životne termoelektrane Tuzla, Kakanj, Gacko i
nosno da će njihova cijena rasti. Najiskre- Ugljevik. Privreda, osim za ugljem, ima
niji savjet potrošačima jesu maksimalne “Neminovno je da imamo potrebu i za drugim energentima, odno-
uštede. Vidimo da u nekim zemljama po- sno električnom energijom, koja ovisi o
litički lideri daju takve savjete, što pone- uglja i, ako budemo kopali obnovljivim i vodenim resursima i ka-
kad zvuči komično, ali istina je da uvijek ovom dinamikom, imamo pacitetima iz hidroelektrana i solarnih
moramo težiti ka uštedama. To je nešto panela. I ovdje bi se legislativno trebalo
što se ne mora govoriti našim građanima, ga za pedeset godina, a ako otkočiti i dati podsticaja svim kompani-
koji to već rade. Svako ko ima poteškoće pojačamo iskopavanja, onda za jama koje mogu za vlastite potrebe proi-
i probleme s plaćanjem on već racionali- zvoditi električnu energiju putem solar-
zira vlastitu potrošnju. Druga je stvar da malo manje, trideset-četrdeset. nog principa da bi se mogle nadomjestiti
se na vrijeme nabavljaju energenti. Treći To je dovoljno vremena da neke rezerve ili viškovi koji se stvaraju.
savjet bi bio da se, kada se generalno plani- Postoji tu mnogo zakonskih preduvjeta
ra energetsko snabdijevanje, vrlo pažljivo postepeno i lagano prelazimo koji su otkočili neke procese i možda bi
proanaliziraju sve opcije: šta je najjefti- na druge resurse”, kaže dekan u tom smjeru trebalo izvršiti daljnje ana-
nije, šta će biti jeftino u izglednom roku lize i procjene. Evidentna je situacija da
od deset-dvadeset godina. Treba voditi Kemal Gutić. ovaj period može usporiti promišljanja,

36 3/6/2022 STAV