Page 37 - STAV broj 378
P. 37

jer se mnogo toga dešava – bliže se izbo-
          ri, imamo previranja u susjedstvu, zatim
          globalno pozicioniranje i globalnu poli-
          tiku”, kaže Gutić.
            Ugljen je posljednjih nekoliko godina
          na sve lošijem glasu iz ekoloških razloga,
          a Gutić smatra da je veliki dio javnosti
          pogrešno razumio procedure koje dolaze.

          OD UGLJA SE NE ODUSTAJE
          PREKO NOĆI
            “Neminovno je da imamo uglja i, ako
          budemo kopali ovom dinamikom, imamo
          ga za pedeset godina, a ako pojačamo isko-
          pavanja, onda za malo manje, trideset-če-
          trdeset. To je dovoljno vremena da poste-
          peno i lagano prelazimo na druge resurse.
          Nećemo preko noći doći u situaciju da se
          kaže: ‘Od danas se ugalj ne prodaje, jer je
          zabranjen’, jer kako, kada penzioner kupi
          nekoliko tona i izdvoji značajnu sumu za
          to, da mu se kaže hajde sada kupi pelet, svi
          odmah da prelaze na pelet ili na neki drugi
          energent. Dakle, moramo elegantno preći
          na taj dio. Ima mnogo samostalnih obje-                                                      Admir Čavalic
          kata oko gradskih jezgri i trebamo ih sti-
          mulirati da ne zagađuju koliko zagađuju.   Sada bi, pojašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić, bilo
          Mada, u Tuzli smo dokazali da je saobra-  dobro da se aktiviraju instrumenti ekonomske diplomatije
          ćaj najveći zagađivač, jer smo imali pri-
          mjer da Termoelektrana nije radila, kada   pa da se, osim ograničavanja izvoza, olakša naprimjer uvoz
          su imali remont, a izmjerena zagađenja,   peleta u Bosnu i Hercegovinu.
          koja su bila problem u periodu mjerenja,
          nastala su od saobraćaja. U Evropi se to   “Bit će jako živo u snabdijevanju ener-  je to Nigerija, Norveška, neki drugi tok,
          rješava stimulativnim poticajima iz ‘Mer-  gentima ili u varijacijama nadomještava-  ili je to transport na neki drugi način”,
          cedesa’, ‘Opela’, ‘Volkswagena’ itd., a mi   nja i zamjenskim kapacitetima. U vezi s   pojašnjava.
          imamo krševe od automobila, autobusa i   peletom vlade su već poduzele neke ak-  Tračak pozitivnog koji se pojavljuje,
          kamiona, starih po dvadeset-trideset go-  tivnosti i vjerovatno će i Bosna i Herce-  navodi Gutić, jesu novi energenti i ne-
          dina, dovezenih iz Evropske unije, gdje   govina donijeti neke druge mjere kada   davno je na jednoj konferenciji održanoj
          je skupa reciklaža, a Balkan im dođe kao   su u pitanju energenti. Tehnologija brzo   u Sarajevu bilo govora o konceptu dobi-
          dobro rješenje.”                  prihvata nove koncepte, te naprednija i   vanja energije iz hidrogena.
            Kriza se nastavlja i, ako pratimo šta   bogatija društva, poput Švicarske ili Nje-  “Kratko je vrijeme da se analizira taj
          se dešava u svijetu, kao i puteve snabdi-  mačke, imaju zalihe plina i nafte, ali oni   proces, ali već imamo pomake u alterna-
          jevanja gasa, oni nisu kao što su bili pri-  na njih ne računaju. Rezerve stoje i če-  tivnim procesima dobivanja energije pu-
          je mjesec-dva ili tri, a već je izvjesno da   kaju, a s druge strane, prave se alterna-  tem elektrolize hidrogena i u tom bismo
          će i u bližoj budućnosti biti dinamični.   tivna snabdijevanja, samo je pitanje da li   smjeru mogli riješiti i zagađenje i mnoge
                                                                               ekološke probleme, a nadomjestiti ener-
                                                                               gente koji će nam možda trebati. Pojavit
                                                                               će se vjerovatno i potreba za ostalim deri-
                                                                               vatima, naprimjer naftnim proizvodima,
                                                                               kada je u pitanju pogonska energija, ben-
                                                                               zin, plin i gas, a to je već poznata priča”,
                                                                               zaključuje Gutić.
                                                                                  U međuvremenu, bosanskohercego-
                                                                               vačka računica i realnost u vezi s kupo-
                                                                               vinom ogrjeva je sljedeća: Prije nekoliko
                                                                               godina pelet je koštao 320 KM, zatim se
                                                                               cijena povećala na 400 pa 450, a onda na
                                                                               500, dok su predviđanja da bi tona peleta
                                                                               uskoro mogla koštati i više od 600 KM.
                                                                               Metar drva koštao je 50-60 KM, dok je
                                                                               njihova cijena sada između 100 i 120 KM.
                                                                               Tona uglja, zavisno kojeg, koštala je iz-
                                                                               među 90 i 110 KM, dok je sada njegova
                                                                               cijena 150 KM. I nema ga u prodaji, isto
                                                                               kao ni peleta.                 n


                                                                                                    STAV 3/6/2022 37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42