Page 43 - STAV broj 253

SAD-a da održi svoj pore- Kako se ponašati u svijetu u
dak počeo erodirati brže od kom je gospodarstvo potčinje-
moći njenih oponenata da no trgovini, dok sama trgovina
ga izazovu. Tako tipično za nastavlja tvoriti značajan dio na-
mnoge povijesne imperije: cionalne sigurnosne strategije
“Ko drugome jamu kopa...” velikih sila? I kako definirati (te
Dugotrajna nesposob- mjeriti) egzistencijalnu prijetnju:
nost da primijete, te iznova inferiornošću ideološkog narati-
kalibriraju svoj imperijalni va, kao u toku hladnog rata; ili
uzmak dovelo je konačno veličinom jaza u cjelokupnom
do bolnog mahmurluka u proizvodnom rezultatu, kao što
Washingtonu; najuočljivijeg je to slučaj nakon hladnog rata?
na posljednjim predsjednič- Ili nečim trećim?
kim izborima. Neumijeće da Ozelenjeni međunarodni
upravljaju povećanom cije- odnosi zajedno s ozelenjenim
nom održavanja imperijalnog gospodarstvom – geopolitičko
poretka dodatno je pojačalo i ekološko razumijevanje, otki-
nezadovoljstvo domaćeg druš- seljavanje i relaksacija odnosa
tva, kao i politički pritisak da – predstavljaju taj treći put ka
se napusti njihova sveukupna sutrašnjici koji nam nedostaje.
“civilizacijska misija”. Savrše- Ovim su istovremeno uvje-
no pogođena meta, ali je pro- tovane obje stvari: manje suko-
mašeno sve ostalo... ba oko tehnologije današnjice
Dakle, Amerikanci više ne i njene demonopolizirane pre-
popravljaju svijet. Oni samo raspodjele, kao i odlučan rad na
upravljaju njegovim slablje- tzv. teslijanskim implozivnim
njem. Pogledajte njihov oti- / fuzionoholističkim sistemi-
sak u bivšoj Jugoslaviji, Af- ma (uključujući tehnologije
ganistanu, Iraku, Pakistanu, besplatne energije; sekvestra-
Libiji, Siriji ili Jemenu – da ciju ugljika; antigravitacijska
spomenemo tek nekolicinu. i samonavigirajuća rješenja;
Kada su Sovjeti izgubili svoju bioinformatiku i nanorobo-
ideološku matricu i samostalni tiku). Više inicijative nego
suprotstavljajući stav i kada je poslušnosti (uključujući više
Zapad kojim dominiraju SAD instrumentom koji joj omoguću- javne kontrole nad skupljanjem podata-
propustio da trijumfira iako je pobijedio je planetarno prisustvo. Kineski lide- ka), više napora ka izuzetnosti (ili stva-
u hladnom ratu, kako očekivati od imita- ri obećali su masivne infrastrukturne ranju) nego borbe za nadmoć (odnosno
tora da postigne trajnu moralnu ili ma- projekte svuda unaokolo za koje je tre- podjele).
kar privremenu gospodarsku pobjedu? balo da potroše trilione dolara. Ipak, Konačno, niti jedan globalni lider ni-
Pojačani sukob sam po sebi vodi do konkretne brojke nešto su skromnije. kada u historiji nije iznikao iz nesigurnog
posljedičnih poziva na razdvajanje izme- Kao što je 2. BRI samit pokazao, kine- i nepovjerljivog susjedstva, ili tako što je
đu dva planetarno najmoćnija gospodar- ske kompanije investirale su tek 90 mi- ponudio malo više istog u zamjenu za ino-
stva. Osim što bi označilo kraj globalnog lijardi dolara širom svijeta. Djeluje da vativna tehnološka unapređenja. (Mnogi
kapitalizma koji je u stalnoj ekspanziji ni Narodna Republika Kina nije toliko vide kineski 5G kao neliberalnu inovaci-
od pada Berlinskog zida, ovo bi konačno bogata kako bi to mnogi voljeli da misle, ju, koja bi mogla završiti u službi auto-
moglo pokrenuti i globalno presvrsta- niti će biti u stanju da finansira svoje ritarnih režima.) Sve počinje iznutra, od
vanje. Ostatak svijeta završio bi – htjeli obećane projekte bez da zatraži pomoć kuće. Bez podrške iz baze kod kuće (uk-
to ili ne – u nasuprot sučeljenim (trgo- globalnog privatnog kapitala. Taj ka- ljučujući onu iz Hong Konga, Xinjianga
vinskom) blokovima. Ovo ne bi znači- pital – ako uopće – neće biti ponuđen i Tibeta), nema promjene u samoj igri.
lo vraćanje u pedesete ili šezdesete već bez uvjetovanja. Azijska infrastruktur- Kuća Kine jeste u Aziji. Njena veličina
u poredak od prije Prvog svjetskog rata. na razvojna banka (AIIB) i BRICS ili i centralnost zajedno s njenim impresiv-
Jasno je: neće nas spasiti ni više sukoba, Novorazvojna banka raspolažu s nekih nim rezultatima sami su za sebe dovoljno
ni više uglja, niti više oboružane trgo- 150 milijardi dolara, a Infrastrukturni ograničavajući i sputavajući.
vine ili trgovine naoružanjem. To je već fond “Puta svile” (SRIF) posjeduje do 40 Stoga, ono što je potrebno nije samo
propalo u prošlosti i propast će ponovno milijardi. Prema procjenama OECD-a, novi, neimitirajući tehnološki zaokret. Bez
bilo kada da se desi. kineska država i poluprivatne kompa- stvarnog i iskrenog prihvatanja mehaniza-
Zanimljivo je da se Kina usprotivila nije mogu prikupiti još dodatnih 600 ma poput Pokreta nesvrstanih, ASEAN-a
Prvom svijetu, s Drugim se oštro razmi- milijardi dolara (uglavnom nelahko) i SAARC-a (eventualno čak i KESS-a /
moišla i napose još od Bandunga iz 1955. kod kuće, iz finansijskog sektora koji OSCE-a) i glavnih šampiona multilate-
nije niti pobijedila niti se (zaista) pri- je pod kontrolom države. To znači da je ralizma u Aziji, na prvom mjestu Indije,
družila trećem putu. Danas Kinu mno- Kina u zaostatku u odnosu na planirana Indonezije i Japana, Kina neće u buduć-
gi vide kao vodećeg takmaca. Ali gdje je BRI obećanja širom svijeta. Dakle, vije- nosti biti ono što se planetarno iščekuje:
trajni uspjeh? sti su loše ili za (BRI) svijet ili za Kinu treća sila, ona koja bi promijenila igru,
(Inicijativu “BRI Pojas i put” / “Put uhvaćenu u mrežu obećanja koje treba trajni vizionar, te pouzdan svjetski lider
svile” br. 2 mnogi smatraju kineskim dati ako se pozajmljuje veliki novac.) kome se može vjerovati. n

STAV 9/1/2020 43