Page 17 - STAV broj 213

da Herceg-Bosna funkcionira. Isto tako,
moramo se reorganizirati i prilagoditi
vremenu. Jer danas mora biti uvažava-
nje realnog života, naše mogućnosti da
kroz institucije, koristeći Ustav, Aneks
4 Daytona, mi na neki način uvežemo
sve ono što danas, uz HZHB, nosi ime
Herceg-Bosna.” Štaviše, Čović je ovom i
sličnim izjavama potvrdio da Herceg-Bo-
sna de facto postoji i funkcionira ne samo
kroz politiku nego i kroz, kako Čović sam
tvrdi, “gospodarska, informacijska, infor-
matička društva, odnosno znanstvene,
kulturne, sportske zajednice”.
Ako stavimo ovakve Čovićeve izjave
u kontekst skandala s upornim pokuša-
jima Hrvatske obavještajne službe SOA
da vrbuje građane Bosne i Hercegovine,
uglavnom pripadnike selefijskog pokre-
ta, te da ih iskoristi kao trojanske konje
da bi Bosnu i Hercegovinu predstavila
kao terorističku bazu i prijetnju evrop-
skoj sigurnosti, a sve radi dezavuiranja
bošnjačkih političkih pozicija, prikazi-
vanja Bosne i Hercegovine kao propale
države i legitimiziranja ideje trećeg en-
titeta kao jedinog načina da se Hrvati, tj.
kršćani, zaštite, onda dobijamo izuzetno
zabrinjavajuću sliku pravih namjera na-
šeg zapadnog susjeda. Očito je da su svo-
jevremene izjave hrvatske predsjednice
Kolinde o Bosni i Hercegovini kao upo-
rištu desetina hiljada terorista ipak dio
JUŽNI FRONT i pozdravio “utemeljitelje Hrvatske za-
Ništa bolje nije ni u vezi s otvore- jednice Herceg-Bosne, odnosno Hrvatske neke dugoročnije politike prema Bosni
nom secesionističkom politikom koju Republike Herceg-Bosne, generale, ratne i Hercegovini. Zanimljivo je da je takav
vodi Čovićev HDZ. Štaviše, ta politika, zapovjednike i oce svećenike”. neprijateljski politički kurs prepoznat i
vjerovatno potaknuta ostalim centrifu- Čović je u nekoliko riječi sasvim otvo- u trećim zemljama, pa su čak i njemački
galnim procesima, svakim danom posta- reno pokazao koliko drži do pravosnaž- mediji, tradicionalno naklonjeni Hrvat-
je ostrašćenija i drskija u negiranju haš- nih presuda Haškog tribunala, ustvrdivši skoj, poput lista Die Tageszeitung, ovakvu
kih presuda i u namjeri da rehabilitira da treba “očuvati ono što je prevrijedno, aferu nazvali nastavkom hrvatske kam-
zločinačku tvorevinu Herceg-Bosnu ne a to je upravo ime Herceg-Bosna”, te da panje protiv Bosne i Hercegovine, a koja
samo u historijskom kontekstu nego i se “na prostorima gdje žive Hrvati i gdje za cilj ima uspostavljanje tzv. trećeg enti-
kao nekakav budući model političko-te- je postojala i djelovala ova zajednica, od- teta. Takvi nasrtaji odlično su na terenu
ritorijalnog ustroja. U tom je duhu i 27. nosno republika, hrvatski narod dobra- sinhronizirani s velikosrpskim atacima
marta održan četvrti sabor tzv. HZHB, no očuvao kao konstitutivan, suveren i na Bosnu i Hercegovinu, te tako dvije
na kojem je Dragan Čović počeo svoje jednakopravan”. Ipak, najznačajnije od separatističke politike jedna drugu nado-
izlaganje riječima: “Svi vi kojima je na svega jeste to što je Čović najavio potpuni punjuju, nadahnjuju, ispomažu i poku-
srcu Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, povratak u život ove zločinačke tvorevi- šavaju legitimizirati prema vani, baš kao
odnosno Hrvatska Republika Herceg-Bo- ne izjavom kako je “duboko uvjeren da što je to bio slučaj i teške 1993. godine.
sna, od srca vas pozdravljam”, da bi zatim možemo naći dosta sredstava i logistike
BOŠNJAČKE ZABLUDE
Sasvim je očito da se takvi procesi,
Lijepo je pričati o toleranciji, ali šta raditi ako je ona koji predstavljaju opasnost za opstanak
jednostrana; moralno je biti za suživot, šta ako njega nema Bosne i Hercegovine, ali i dugoročni op-
ondje gdje su Bošnjaci manjina; historijski je odgovorno stanak Bošnjaka, sve više ubrzavaju i do-
bijaju na snazi. Vijesti takve vrste gotovo
pričati o pomirenju, šta ako se pomirenje uvjetuje kao proces su svakodnevne, dok ono što bi se moglo
mirenja žrtve s rezultatima zločina; progresivno je zalagati nazvati bošnjačkom javnošću luta izme-
se za građanske principe, šta ako takva ideja živi samo na đu paraliziranosti zebnjom zbog onoga
što nosi budućnost i preokupacije kraj-
prostorima s bošnjačkom većinom; fino je biti uvijek otvoren njim marginalijama. Naravno, ova teš-
za dogovor, šta ako se to tretira kao popustljivost pa se ka situacija unutar bošnjačkog kolektiva
zahtijevaju i očekuju jednostrani kompromisi nije slučajna. Ona je dio većeg plana, što

STAV 4/4/2019 17