Page 39 - STAV broj 367

se one nalaze u kvarovima. Upravo se to
uslijed elementarne nepogode dogodilo
u Fukushimi. Rusi zauzimaju nuklear-
ke i prijete zaustavljanjem opskrbe, što
je u smislu vojnog pritiska prilično neu-
činkovito jer ne vjerujem da može doći
do prekida obrane uslijed toga. Kako je
veći dio tih centrala na istoku Ukrajine,
za očekivati je kako će doći do integracije
elektrana u energetski sustav Rusije, no
to nije kratak proces. Primjerice, Krim je
tek prošle godine u potpunosti energetski
integriran u Rusiju.

STAV: Činjenica jeste da su evropske ze-
mlje ovisne o ruskoj nafti. Koliko je re-
alno za očekivati da će se Evropa moći
preorijentirati na druge dobavljače?
BRODIĆ: Svijet o ruskoj nafti ovisi 10 do
11 posto i bilo kakav embargo ili presta-
nak kupovanja ruske nafte zbog reputa-
cijskih rizika svakako će donijeti potrese
na tržištu. No, realno je očekivati kako će
nedostatak na tržištu u tom slučaju na-
domjestiti drugi izvori. No pitanje je po opskrbljenosti, tj. nestašica, nego je pita-
kojoj cijeni. Naime, i Iran, koji je dugo nje cijene. Naime, LNG je u prosjeku 20 STAV: Dok u regiji cijene energenata ra-
bio pod sankcijama, a na nekim je mjesti- posto skuplji nego kopneni plin, ako taj stu, u nekim državama, poput Sjedinjenih
ma na kugli zemaljskoj saveznik Rusije, postotak dodamo na ionako visoke bur- Američkih Država, primjetan je blagi pad.
i Saudijska Arabija, koja odbija povećati zovne cijene plina, a plin je burzovna roba Šta je razlog takvom epilogu?
proizvodnju jer joj odgovara visoka cijena (a svaka je burza osjetljiva na geopoliti- BRODIĆ: Europske plinske burze pod
nafte, zato što joj proračun ovisi o tome, ku), u nedostatku dugoročnih ugovora dojmom su Ukrajine. Infrastrukturni su
ali i zato što je pod osudom američke po- kopnenim isporukama, možemo dosta pritisci veliki. “Sjeverni tok 2” je zaustav-
litike zbog ubojstva novinara Khashoggi- dobro predočiti kakva će biti cijena i što ljen. “Sjeverni tok 1” je u stalnoj opasnosti
ja, te Venezuela, koja ima najveće svjetske će to značiti za ionako ranjive ekonomije zatvaranja. “Yammal” radi samo reverzi-
rezerve naftom, zato što je SAD godina- i ionako ranjive industrije u regiji. Kod bilno, a Ukrajina i “Turski tok” nisu do-
ma financirao antiprevratnike Maduro, LNG-a valja naglasiti i to kako je on ka- voljni za zadovoljenje 180 milijardi pro-
skupo će prodati kožu. Dodajmo kako paciteta 2.6 milijardi prostornih metara stornih metara plina, koliko Europi treba.
eskalacijom u Ukrajini Libija ponovno plina, što odgovara plinskoj potrošnji Hr- Slično je i s naftom. SAD pak ovisi samo
postaje krizno žarište zbog utjecaja su- vatske. Hrvatska sama proizvodi oko 0.7 3 do 6 posto o ruskoj nafti, ovisno o godi-
protstavljenih strana na zaraćene strane milijardi prostornih metara pa bi onda to ni, imaju jako dobru svoju proizvodnju
u toj zemlji, pa je i opskrba iz Libije vrlo bio iznos koji bi mogla izvesti u regiju, (Europa je na 20 posto samodostatnosti),
smanjena. Također, europski naftovodi, ako ne bude drugih kupaca. Valja u sve a u plinu je udio ruskog plina zanemariv,
baš poput plinovoda teku u smjeru istok uračunati i trošak izrade južne plinske tek nešto u LNG-u. Zbog toga njihove
– zapad, pa je to i infrastrukturno dosta konekcije s BiH. Naravno, u nekoj sred- energetske burze ne bilježe rekordne ci-
skupo. Zaključimo, odgovor na vaše pita- njoj budućnosti bit će izrađen i terminal u jene, a i profitiraju od izvoza u Europu.
nje jeste: sve se može nadomjestiti, samo Aleksandropolisu, koji bi mogli koristiti
je pitanje po kojoj cijeni. Bugarska i Makedonija. LNG terminali STAV: Koliko je po globalnu ekonomiju
znače kako imamo infrastrukturu za do- i cjelokupan energetski sektor u Evropi
STAV: Kako će se cjelokupna energet- lazak plina iz drugih pravaca. Recimo, na opasno produžavanje trajanja ruske in-
ska kriza odraziti na zemlje regije? Šta Krk je do sada došlo 24 broda, od kojih vazije na Ukrajinu?
možemo očekivati u narednom periodu? je 13 iz SAD-a, dva su iz Katara, jedan BRODIĆ: Produživanje trajanja sukoba
BRODIĆ: Kao i ostatak Europe i regija, iz Nigerije i tako dalje. SAD je, uzgred, u kratkom je roku iz opisanih razloga
u dijelu svojih plinskih potreba, domi- postao kumulativno najveći izvoznik pli- štetno za Europu, a u dužem će roku
nantno ovisi o kopnenom plinu, među- na u Europu nakon početaka napetosti okrenuti energetske strategije izradi
tim, tijekom prošle godine na tržištu se u Ukrajini. infrastrukture za prihvat alternativnih
pojavio svojevrsni infrastrukturni game
changer – LNG terminal na Krku. U pr- Europske plinske burze pod dojmom su Ukrajine.
vome redu plin dobijamo preko Ukrajine
te “Turskog” i “Ukrajinskog toka”, koji Infrastrukturni su pritisci veliki. “Sjeverni tok 2” je
rade punom parom te ne očekujem s ra- zaustavljen. “Sjeverni tok 1” je u stalnoj opasnosti zatvaranja.
zinom sadašnjih saznanja njihovo zatva-
ranje. Kada bi se ono i dogodilo, postoji “Yammal” radi samo reverzibilno, a Ukrajina i “Turski tok”
spomenuti terminal, ali i vrše se radnje nisu dovoljni za zadovoljenje 180 milijardi prostornih metara
za spajanje zemalja regije na azerbajdžan-
ski plinovod. Kao i kod nafte, nije pitanje plina, koliko Europi treba. Slično je i s naftom.

STAV 18/3/2022 39