Page 41 - STAV broj 367

KRIVO SRASTANJE

Čekajući da se izgradi tekija
TUZLA I TESAVVUF

– KRATAK OSVRT

Premda je u Tuzli djelovao relativno kratko, šejh Mešić ostvario je
kapitalne rezultate u smislu organiziranog zaživljavanja nakšibendijskog
tarikata u Tuzli, a kruna njegovih aktivnosti jeste inicijativa glede
podizanja nove tekije, na čemu je, i pored poodmaklih godina, predano
Piše:
Sadik IBRAHIMOVIĆ radio i čija je izgradnja, Bogu hvala, ovih dana zvanično počela.

vo još jednog zapisa iz rata, pisanog u Tuzli 1874. godine, bio je, što je malo imao, a od njegovih učenika poznat je
u jesen 1994. godine. Granatiranja poznato, dugi niz godina nakšibendijski samo izvjesni Alija s Cerika kod Tuzle,
naših položaja nije bilo niti bilo šejh u jednoj od dviju tuzlanskih tekija. za kojeg se pričalo da je ustvari bio jedi-
Ekakvih borbenih dejstava. Dan Nažalost, oskudni su podaci o njegovom ni hadži hafizov murid.
je bio miran i osunčan. Jedan od rijetkih djelovanju, a oni do kojih sam došao Salih-efendija preselio je 1945. godi-
mirnih dana na inače vazda uzavrelom upitne su vjerodostojnosti, izuzev da je ne. Priča se da je početkom iste godine na
ratištu. Naslonjen na stablo ogromnog, dr. Šerbić bio izvanredno obrazovan čo- nečije bojažljivo pitanje da li će partizani
prastarog hrasta, na koljenima sam ispi- vjek, vrstan ljekar i poliglota (poznavao zaista doći na vlast odgovorio: “Hoće. I
sivao ove redove, praćen, kao i uvijek, po- je arapski, turski, perzijski, francuski, dugo će vladati. Znaš li zbog čega? Da se
dozrivim, pa i podsmješljivim pogledima njemački i grčki jezik), a nakon njegove narod hljeba najede.”
mojih listom neukih saboraca. Tekst je, smrti 1918. godine tarikatska aktivnost Kako rekoh, nakon preseljenja dr. Šer-
poput većine drugih pisanih na ratištu, u Tuzli u potpunosti se gasi. bića, tarikatska aktivnost u Tuzli potpuno
ispisan grafitnom olovkom: Druga iznimno zanimljiva ličnost iz je zgasnula, a tekije porušene. Međutim,
U periodu osmanske uprave na ovim ovog perioda jeste hadži hafiz Salih-efen- u jesen 1989. godine, prema navodima
prostorima, a za razliku od Sarajeva, Trav- dija Suljić, u Tuzli, a i šire, poznatiji kao derviša Bahrudina Hadžihrustića, u Be-
nika, Banje Luke i Mostara, značajnih hafiz Kuga (nadimak je dobio po rodnom hrambegovoj džamiji, nakon akšam-na-
administrativnih, trgovačkih, kulturnih selu Kuge u blizini Srebrenika), čovjek maza, prisutnima se obratio Ahmed-efen-
i duhovnih središta tog doba, tesavvuf u oko čijeg su burnog i nesvakidašnjeg ži- dija Mešić, kadija i profesor orijentalnih
Tuzli znatno je sporije zaživljavao. Ra- vota isplelo toliko priča da je jako teško jezika, te obznanio da je putem sna dobio
zlog tome mogao bi biti u tadašnjoj ge- razlučiti gdje u tom obilju usmenih pre- naređenje da počne s kazivanjem Mesne-
ografskoj “zaturenosti” Tuzle, koja nije danja o njemu završava realno, a počinje vije i vođenjem medžlisi-zikra. S kratkim
bila važna komunikacijska prometnica, onostrano ili naprosto imaginarno. prekidom uzrokovanim početkom četnič-
jer poznato je da se u tranzitnim grado- Za razliku od šejha Šerbića, Salih-efen- ke agresije, ova prelijepa praksa trajala
vima, poput Foče ili Visokog, paralelno dija bio je od onih sufija koje nije držalo je sve do nedavnog Ahmed-efendijinog
s trgovačkim snažno razvijao i duhovni mjesto. Puno je putovao. U Tuzli pošto- preseljenja.
segment života svagdašnjeg. van, ali neshvaćen, najčešće je boravio u Premda je u Tuzli djelovao relativno
Muhamed Hadžijahić u svom Hagiološ- srednjoj Bosni i u tamošnjim tekijama kratko, šejh Mešić je ostvario kapitalne
kom katalogu navodi da su u Tuzli postojale bivao srdačno i s poštovanjem ugošćavan. rezultate u smislu organiziranog zaživlja-
dvije tekije, a prvi put spominju se 1674. Za njega se pričalo da se pod njim vanja nakšibendijskog tarikata u Tuzli, a
godine. Malo je saznanja o ovim tekija- “skupljala zemlja” i da je u isto vrijeme kruna njegovih aktivnosti jeste inicijati-
ma, osim da je pročelnik jedne od njih bio viđan na različitim mjestima. Primjerice, va glede podizanja nove tekije, na čemu
šejh Sejfudin Iblizović, rodom iz Sarajeva. u vrijeme kada se na hadž putovalo lađom je, i pored poodmaklih godina, predano
Nadalje, tarikatska praksa u Tuzli, iz Brčkog, Salih-efendija bi u Tuzli ispra- radio i čija je izgradnja, Bogu hvala, ovih
krajem 19. i početkom 20. stoljeća, iznje- tio buduće hadžije, a kada bi ovi nakon dana zvanično počela.
drila je dvije markantne ličnosti, dvojicu dugog i iscrpljujućeg puta stigli do odre- Na kraju ovog skromnog i nepre-
duhovnih učitelja, koji su, svako na svoj dišta, viđali su ga, čudili se i doznavali da tencioznog osvrta na tuzlansku te-
način, dali veliki doprinos snaženju su- je hadži hafiz doputovao istog dana kada savvufsku prošlost iskreno se nadam
fizma u ovom gradu. su oni krenuli na put. da nakon izgradnje nove tekije “glu-
Prvi, također Sarajlija, dr. Mehmed Bio je višedecenijski imam Brđanske hog doba” u tarikatskoj misli i praksi
Šerbić, ugledni ljekar i osnivač bolnice džamije i nakšibendijski šejh. Tekiju nije više neće biti. n

STAV 18/3/2022 41