Page 45 - STAV broj 367

sa 70.000 i Federacija BiH sa 100.000. Bilo
je dovoljno da poljoprivrednik koji je upi-
san u registar donese račune za kupljeno
sjeme, gnojivo i slično i da mu to Grad
Visoko refundira. Ganić očekuje da će se
i ove godine uključiti Kanton i Federacija
BiH, ali i ako se ne uključe, krajem marta
će napraviti rebalans budžeta i osigurati
još 150.000 maraka za proljetnu sjetvu.
“Kada se sve ovo zbroji, oko 640.000
maraka ćemo uložiti u poljoprivredu ove
godine. Prije godinu i po to je bilo 60.000
maraka”, kaže Ganić.
NE MOGU MOŠTRANI BEZ ZEMLJE
Kao neko ko je rođen i odrastao u
Moštru kod Viskog – izrazito poljopri-
vrednom kraju, odakle dolaze, mnogi će
reći, najbolje paprike – gradonačelnik do-
bro razumije i važnost poljoprivrede, a i
probleme poljoprivrednika.
Ne mogu, kaže on, Moštrani bez zemlje,
jer, kako kaže izreka, ne jede pitu ko ima
nego ko je naučio. Tako je i u Moštru sa
zemljom, i kada je kriza i kad nije, ovdje je
većina poljoprivrednih površina zasijana.
“Mene nije stid baviti se poljoprivre-
dom, ali volio bih da ljudi uvide ozbiljnost
situacije. Sve ovo što se dešava u svijetu
tjera nas da poduzmemo ono što mi mo-
žemo, a to je da uzoremo sve što se može
uzorati i da zasijemo. Ja sam ovdje posijao
ječam i nabavio sam, evo, ovu proljetnu
pšenicu. Dolazi nam vrijeme sijanja krom-
pira, kukuruza, graha... Možemo sve to
posijati da ne zavisimo toliko od uvoza i
200 u Visokom, dobit će do 600 maraka obrte i fizička lica. Najvažniji uvjet za fi- da, ako nam se desi ovo što govore – da će
podrške od Grada, ukupno 130.000 maraka. zička lica, da bi dobili podršku, jeste taj Srbija i Hrvatska zabraniti izvoz, imad-
Ranije su poljoprivredni proizvođači plaćali da su upisani u registar poljoprivrednih nemo svoje. Pošto ćemo, naravno, imati
taksu za isticanje firme, a sada je to ukinuto. gazdinstava. Bez toga se ne može dobiti viška, mi ćemo to plasirati na tržište, pr-
“Smiješno je to naplaćivati, evo, pogle- novac iz gradskog budžeta. venstveno u Sarajevo, tako da će i ljudi u
dajte njive, ko je istakao firmu na njivi?! “Taj registar je besplatan, na poljopri- Sarajevu imati priliku da jedu domaće,
Nije niko. Dakle, to je parafiskalni namet vredniku je samo da kaže da ima njivu, a s druge strane, obrćemo kapital i pare
kojim bespotrebno izbijamo ljudima pare da pokaže ZK izvod da je to njegovo, niti ostaju između nas”, govori Mirza Ganić.
iz džepa. Za 200 obrta to je 10.000 maraka šta plaća niti ima kakvu obavezu u pogle- Poljoprivreda je biznis kao i svaki drugi
godišnje”, kaže gradonačelnik. du registra. Samo da država ima u siste- i ko hoće da radi on nađe način da zaradi.
Prema prijedlogu programa utroška mu koliko se ljudi bavi poljoprivredom”, Na njivi se može zaraditi, a ko zarađuje
sredstava, Grad Visoko isplatit će podsti- objašnjava gradonačelnik. s motike zna da se ne može obogatiti, ali
caje poljoprivrednicima za proizvodnju Što se tiče proljetne sjetve, u budžetu može dobro živjeti.
mlijeka, plasteničku proizvodnju, pče- je trenutno 50.000 maraka za tu namjenu, “Ja sam sretan kad vidim ljude koji
linja društva, proizvodnju maline, proi- a potreban je iznos od 200.000 maraka. su uspjeli zaraditi na poljoprivredi, evo,
zvodnju jagode, nabavku mehanizacije i Prošle godine je Grad Visoko učestvovao gledamo komšiju Fikreta koji nikad nije
proljetnu sjetvu. Podsticaji se odnose na s 30.000 maraka, Zeničko-dobojski kanton radio u firmi, ali je, hvala Bogu, ostvario
mnogo više od ljudi koji su radili po dr-
žavnim firmama ili se bavili nekim drugim
“U 2021. godini, nakon što se desila promjena vlasti, mi smo biznisom, što pokazuje da se na poljopri-
uložili 460.000 maraka u poljoprivrednu proizvodnju. Neću vredi, ko hoće da radi, može i zaraditi. Tre-
bamo se svi orijentirati da zasijemo koliko
da kažem u pomoć poljoprivrednicima, nego u podršku, jer možemo, ja imam običaj reći, ako ništa,
to je motivacija za poljoprivrednika, da mu damo malo snage prodat ćeš sebi”, govori gradonačelnik.
U situaciji kada cijene hrane nezaustav-
da bi on proizvodio i da se više ne sekira kakva će biti cijena ljivo rastu, ovo treba biti poruka onima koji
proizvoda, nego da je on svoje osnovne troškove pokrio kažu da je jeftinije kupiti, da konačno shva-
te kako je ipak jeftinije posijati. Propis je –
podrškom, a da mu je sve što proda profit.” poduzmi šta je do tebe, a ostalo... n

STAV 18/3/2022 45