Page 47 - STAV broj 367

izražavanju, dok se zapostavljao govor komunikacije i kulture dijaloga u našem
kao vrlo bitna jezička komponenta? društvu. Najprije smo prof. dr. Ismail Pa-
OMEROVIĆ: Jezička je djelatnost je- lić s Filozofskog fakulteta Univerziteta
dan od najčešćih i najpreciznijih obli- u Sarajevu i ja u okviru Bosanskog filo-
ka sveukupne komunikacijske prakse, loškog društva u saradnji s Fondacijom
a razvoj jezičko-komunikacijske kom- “Heinrich Böll” u Sarajevu realizirali pro-
petencije jedan je od osnovnih ciljeva jekt pod nazivom “Kultura dijaloga i rod
nastave maternjeg jezika. Lingvistička u jeziku” s ciljem promoviranja važnosti
kompetencija kao teorijsko znanje o jezi- kulture usmenog i pismenog izražavanja,
ku stječe se postupno, na temelju struk- kulture dijaloga, poboljšanja obrazovne
tura i najfrekventnijih uzoraka riječi i politike u BiH i važnosti fokusiranja na
rečenica, odnosno poticanjem i usvaja- ishode učenja u procesu nastave mater-
njem konkretnih jezičkih djelatnosti njeg jezika i književnosti. Pored toga,
– slušanja, govorenja (usmenog izraža- projekt je imao za cilj isticanje važnosti
vanja), čitanja i pisanja. Djeca jezik uče demokratizacije u pitanjima rodnih od-
komunicirajući u konkretnim situacij- nosa u jeziku, konkretnog djelovanja u
skim kontekstima. Pri polasku u školu promoviranju važnosti kritičkog mišlje-
svako dijete već govori maternji jezik, nja u društvu, vrijednosti slobode izraža-
odnosno komunicira s okolinom ono- vanja, uvažavanja i poštivanja različitosti
liko koliko to zadovoljava potrebe dje- u jezičkoj i kulturnoj zajednici.
teta u skladu s njegovim umnim razvo- Drugi projekt koji također realiziramo
jem. U tom razvojnom periodu dijete se zajedno usmjeren je upravo na poticanje
sporazumijeva usmenim putem, odno- razvoja usmenog govora i komunikacijske
sno slušajući govornike u svojoj okoli- kompetencije učenika. Nosi naziv “Jezič-
ni, razumijevajući sadržaje o kojima se ko izražavanje i razvoj komunikacijske
govori, imitirajući odrasle govornike kompetencije u nastavnom procesu”, a
primjenom onoga što čuje. Pri polasku nosilac projekta jeste Pedagoški fakultet
u školu počinju se realizirati govorne Univerziteta u Sarajevu. Ciljevi projekta
djelatnosti čitanja i pisanja, koje su ve-
zane za pismeni vid izražavanja. Dakle, Moramo suštinski mijenjati
u institucionalnom procesu poučavanja
maternjeg jezika od početka se fokusi- pristup u poučavanju.
ramo na razvoj sposobnosti čitanja i pi- Učenike je potrebno
sanja, a pritom manje obraćamo pažnju
na prve jezičke djelatnosti – slušanje zainteresirati primjerima koji
i govorenje, koje počivaju na usmenoj su životni i očigledni, te ih
komunikaciji. Osposobljavanje u razvo- uključiti u procese aktivnog
ju jezičkih djelatnosti čitanja i pisanja
obično se smatra jednim od temeljnih učenja, vlastitog istraživanja
ciljeva obrazovanja budući da bez razvi- pojedinih tema i davanje
jenih vještina čitanja i pisanja ni proces
učenja nije moguće ostvariti u skladu osvrta na takve sadržaje.
sa zahtjevima nastavne prakse. Drugo, Uz to je veoma važno
tradicionalna lingvistička nauka jezik
kao apstraktni sistem znakova i struk- poticati razvoj i unapređenje
turu s određenim pravilima stavljala je prezentacijskih vještina u
ispred govora kao akustičko-auditivnog
ostvarenja jezika i dugo je smatrala kako izlaganju s ciljem poboljšanja
usmeni govor nije bitan predmet njenog komunikacijskih vještina i
interesovanja. Usmenom je izražavanju
stoga u tradicionalnoj lingvističkoj nauci kulture izražavanja.
posvećivano veoma malo pažnje, što se
odrazilo i na lingvodidaktičke postup- prvenstveno su unapređenje obrazovne
reforme obrazovnog sistema s obzirom ke u procesu poučavanja maternjeg je- politike i promoviranje važnosti aktiv-
na to da je ova univerzitetska nastavnica zika općenito. nog slušanja kao preduvjeta dobre ko-
bila članica Stručnog tima za predmetni munikacije, zatim usmenog izražavanja,
kurikulum Bosanski jezik i književnost/ STAV: Vi ste u posljednje vrijeme inicija- razvoja retoričkih sposobnosti i verbalne
Hrvatski jezik i književnost/Srpski jezik tor (ili učesnik) nekoliko projekata koji fluentnosti kod učenika.
i književnost. Time je u određenoj mjeri su vezani upravo za poboljšanje usme- Treći projekt koji je važan u ovom smi-
dala svoj doprinos unapređenju procesa nog govora učenika u nastavnom proce- slu trenutno pokreće Pedagoški fakultet
poučavanja maternjeg jezika i književno- su. Ukratko, o kojim je projektima riječ i Univerziteta u Sarajevu kao program cje-
sti u našoj nastavnoj zbilji. šta im je krajnji cilj? loživotnog učenja, a nosi naziv “Govor i
OMEROVIĆ: U posljednje vrijeme po- jezik u funkciji učenja”. Podrazumijeva
STAV: Zašto je do sada u nastavnom pro- krećemo više projekata koji se tiču una- edukaciju odgojno-obrazovnih djelatni-
cesu fokus bio uglavnom na pismenom pređenja usmenog izražavanja, kulture ka za stjecanje dodatnih profesionalnih

STAV 18/3/2022 47