Page 51 - STAV broj 367

stvarnu suštinu takvih inicijativa. U pi- su usko vezani sa istorijom našega gra- nas svježe uspomene, jer su se do nazad
smu, između ostalog, stoji: da. U njih su tokom stoljeća pokopava- tri godine svi naši smrtnici tu pokopavali.
“Druže predsjedniče! Ja sam kroz ci- ni ljudi, koji su i živili i umirali za našu Prema tome će te lako i sami sebi pred-
jeli život sa šaljive strane uzimao fanta- zemlju i na koncu konca koji su i gradili postaviti, kako nam mora biti odvratna i
ziranje pjesnika i drugih fantašta u kojih naš grad. U tim mezaristanima bilo je na sama pomisao da će nam u skoroj buduć-
su, kako se kaže, brži konji od samara, pa stotine grobnica (mauzoleja) ugrađenih, nosti preturati kosti naših milih i drugih
bih zacjelo i ovdje s osmjehom prešao pre- obično tenelijom, čiji su nišani izveze- i to bez ikakve vidne potrebe.”
ko mostarskog ‘sitia’, modernih bulevara, ni raznim stihovima, redovito sa arap-
umjetničkih bazena za kupanje i drugih skim pismom i na arapskom jeziku, koje POVJERENIK ZA ZAŠTITU SPOMENIKA
čuda kombinovanog regulacionog plana (grobnice) i po formi i po sadržini prave Nije to bilo prvi put da se Husaga
našeg grada, da tim planom nije tangira- kulturne spomenike, nu, te mezaristane i otvoreno suprotstavi uništavanju vakuf-
no i jedno pitanje za koje ja držim da je sve te kulturne spomenike iz obijesti, ili, ske imovine i bošnjačko-muslimanskog
vrlo aktuelno... Po zamisli naših urbane- ludosti dosadašnje su uprave gradske po- naslijeđa u Mostaru. Mostarske vlasti su
ra ovu bi prugu na domaku grada trebalo rušile. Treba im kamena za zidanje neke se sredinom XX stoljeća bile posebno
prebaciti na lijevu obalu Neretve, voditi je sandučare, one su se obično služile niša- okomile na rušenje džamija i uništava-
lijevom obalom u grad do carinskog hra- nima iz starih mezaristana, računajući da nje vakufske imovine. Malo je onih koji
rema, tu izgraditi modernu osobnu stani- je to valjda najkraći i najjeftiniji put da se su se tim procesima javno usprotivili. Po
cu s potrebnim postrojenjima, provući je do klesanog kamena dođe. Tako su toliki svemu sudeći, Husaginim zalaganjem
tunelom ispod jednog dijela starog grada kulturni spomenici iščezli u našem gra- 15-tak mostarskih džamija i Blagajska
do lučkog harema, zvanog Šarića harem, du, koji su, po mom sudu, predstavljali tekija 1952. proglašeni su nacionalnim
na kome bi se imala izgraditi utovarna naš nacionalni kapital. Jer, ljude od nau- spomenicima. U arhivima Vakufskog po-
stanica sa svim objektima koji pripada- ke, pa bili to strani ili naši državljani, a vjerenstva nailazimo na dokumente da
ju željezničkoj stanici i onda na izlasku naročito one, koji se zanimaju grafikom, se 25. 4. 1951. zalagao za zaštitu džamije
iz grada prebaciti je ponovno na desnu poleografijom više će svakako intereso- Sevri hadži Hasanove u Donjoj Mahali
obalu Neretve i usmjeriti je utrtim dru- vati jedan ovakav kulturni spomenik od i ponovno vraćanje ogradnog zida kako
gom kojim je do sada jezdila uskotračna bilo koje sandučare, koja je to progutala je stanovništvo i nagovorena djeca ne
željeznička pruga. toliko spomenika od kulturne vrijednosti. bi skrnavili.
Kako se pak iz gornjeg prikaza vidi Već odavno je neke naše estetičare spopala U to vrijeme vladala je manija da se
skok nove pruge, prije svega, uslovljava manija, da na razvalinama starih zgrada baš džamije proglase javnim interesom.
dva željeznička mosta, potom tunel u du- po Mostaru dižu parkove, a uprava grad- Navodno, nakon krize sa SSSR-om, dona-
žini od svoja tri do tri i po km i napokon skih parkova ima zadatak, da sadi drveće ciju američkog žita, zbog kamuflaže loka-
dvije nove željezničke stanice sa novim gdje nađe prazan prostor. Društvo za po- liteta robnih rezervi, smještali su u njih.
postrojenjima i novim objektima koji su šumljavanje grada radi to isto, pa mjesto Husaga je u tom smislu nekoliko puta
neophodni željezničkoj stanici. Po mi- da su se stari haremi priveli tim svrhama intervenirao i izražavao svoje negodova-
šljenju stručnjaka te nove naprave koštale i učinili pristupačnim svakome razumije nje zbog skrnavljenja vjerskih objekata.
bi državnu kasu oko 60 milijardi dinara, se štedeći kulturne spomenike u njima, Prema tim dokumentima, Husaga Ćišić
a mogu li državne finansije i taj luksuz njih su jednostavno slistili, upotrijebivši je i službeno bio povjerenik Zemaljskog
sebi dozvoliti. Vama druže Predsjedni- ih za neke druge ciljeve. Od deset mezari- zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ri-
če, prepuštam da to ocijenite. Međutim stana u našem gradu ostalo su na uzgoru jetki su historičari koji navode ovaj njegov
zamisao naših urbanera da se kombino- samo još dva mezaristana, pa bi prema do- biografski podatak. Baš kao što su rijet-
vane stanice imaju upravo na haremima tičnom regulacionom planu trebalo eto i ki oni koji znaju da je Husaga, onda kad
(grobljima) izgraditi i nehotice mi name- njih uništiti. Za ova oba mezaristana vežu niko nije smio, ili nije bio dovoljno plaćen,
će pitanje: Zašto bi se baš one na haremi-
ma morale izgraditi? Napominjem, da se
odmah do carinskog harema nalazi dosta
znatan prostor nezauzetog zemljišta, gdje
bi se komotno mogla kombinovana sta-
nica izgraditi, a nešto naviše, opet kojih
200 metara prema sjeveru, nalazi se toliki
prostor nezauzetog zemljišta, gdje bi se
obje stanice sa svim svojim postrojenji-
ma mogle izgraditi. Idemo li nešto dalje
na sjever prema zaličkom haremu tu ima-
mo na raspoloženju cijelo carinsko polje,
gdje bi se po potrebi i sedam stanica mo-
glo izgraditi. Takav je slučaj i sa lučkim
haremom. Odmah do njega iza Duhanske
stanice, ima fraj zemljišta toliko, da bi se
obje stanice komotno mogle izgraditi. Pa
i pored takvog stanja stvari regulacioni
plan eto ne predviđa svoje stanice na do-
tičnim haremima.
Druže predsjedniče. Mi smo u Mostaru
imali deset mezarista (harema). Svaki je
od njih imao svoju historiju, a svi skupa Mezar Husage Čišića

STAV 18/3/2022 51