Page 51 - STAV broj 367
P. 51

stvarnu suštinu takvih inicijativa. U pi-  su usko vezani sa istorijom našega gra-  nas svježe uspomene, jer su se do nazad
          smu, između ostalog, stoji:       da. U njih su tokom stoljeća pokopava-  tri godine svi naši smrtnici tu pokopavali.
            “Druže predsjedniče! Ja sam kroz ci-  ni ljudi, koji su i živili i umirali za našu   Prema tome će te lako i sami sebi pred-
          jeli život sa šaljive strane uzimao fanta-  zemlju i na koncu konca koji su i gradili   postaviti, kako nam mora biti odvratna i
          ziranje pjesnika i drugih fantašta u kojih   naš grad. U tim mezaristanima bilo je na   sama pomisao da će nam u skoroj buduć-
          su, kako se kaže, brži konji od samara, pa   stotine grobnica (mauzoleja) ugrađenih,   nosti preturati kosti naših milih i drugih
          bih zacjelo i ovdje s osmjehom prešao pre-  obično tenelijom, čiji su nišani izveze-  i to bez ikakve vidne potrebe.”
          ko mostarskog ‘sitia’, modernih bulevara,   ni raznim stihovima, redovito sa arap-
          umjetničkih bazena za kupanje i drugih   skim pismom i na arapskom jeziku, koje   POVJERENIK ZA ZAŠTITU SPOMENIKA
          čuda kombinovanog regulacionog plana   (grobnice) i po formi i po sadržini prave   Nije to bilo prvi put da se Husaga
          našeg grada, da tim planom nije tangira-  kulturne spomenike, nu, te mezaristane i   otvoreno suprotstavi uništavanju vakuf-
          no i jedno pitanje za koje ja držim da je   sve te kulturne spomenike iz obijesti, ili,   ske imovine i bošnjačko-muslimanskog
          vrlo aktuelno... Po zamisli naših urbane-  ludosti dosadašnje su uprave gradske po-  naslijeđa u Mostaru. Mostarske vlasti su
          ra ovu bi prugu na domaku grada trebalo   rušile. Treba im kamena za zidanje neke   se sredinom XX stoljeća bile posebno
          prebaciti na lijevu obalu Neretve, voditi je   sandučare, one su se obično služile niša-  okomile na rušenje džamija i uništava-
          lijevom obalom u grad do carinskog hra-  nima iz starih mezaristana, računajući da   nje vakufske imovine. Malo je onih koji
          rema, tu izgraditi modernu osobnu stani-  je to valjda najkraći i najjeftiniji put da se   su se tim procesima javno usprotivili. Po
          cu s potrebnim postrojenjima, provući je   do klesanog kamena dođe. Tako su toliki   svemu sudeći, Husaginim zalaganjem
          tunelom ispod jednog dijela starog grada   kulturni spomenici iščezli u našem gra-  15-tak mostarskih džamija i Blagajska
          do lučkog harema, zvanog Šarića harem,   du, koji su, po mom sudu, predstavljali   tekija 1952. proglašeni su nacionalnim
          na kome bi se imala izgraditi utovarna   naš nacionalni kapital. Jer, ljude od nau-  spomenicima. U arhivima Vakufskog po-
          stanica sa svim objektima koji pripada-  ke, pa bili to strani ili naši državljani, a   vjerenstva nailazimo na dokumente da
          ju željezničkoj stanici i onda na izlasku   naročito one, koji se zanimaju grafikom,   se 25. 4. 1951. zalagao za zaštitu džamije
          iz grada prebaciti je ponovno na desnu   poleografijom više će svakako intereso-  Sevri hadži Hasanove u Donjoj Mahali
          obalu Neretve i usmjeriti je utrtim dru-  vati jedan ovakav kulturni spomenik od   i ponovno vraćanje ogradnog zida kako
          gom kojim je do sada jezdila uskotračna   bilo koje sandučare, koja je to progutala   je stanovništvo i nagovorena djeca ne
          željeznička pruga.                toliko spomenika od kulturne vrijednosti.   bi skrnavili.
            Kako se pak iz gornjeg prikaza vidi   Već odavno je neke naše estetičare spopala   U to vrijeme vladala je manija da se
          skok nove pruge, prije svega, uslovljava   manija, da na razvalinama starih zgrada   baš džamije proglase javnim interesom.
          dva željeznička mosta, potom tunel u du-  po Mostaru dižu parkove, a uprava grad-  Navodno, nakon krize sa SSSR-om, dona-
          žini od svoja tri do tri i po km i napokon   skih parkova ima zadatak, da sadi drveće   ciju američkog žita, zbog kamuflaže loka-
          dvije nove željezničke stanice sa novim   gdje nađe prazan prostor. Društvo za po-  liteta robnih rezervi, smještali su u njih.
          postrojenjima i novim objektima koji su   šumljavanje grada radi to isto, pa mjesto   Husaga je u tom smislu nekoliko puta
          neophodni željezničkoj stanici. Po mi-  da su se stari haremi priveli tim svrhama   intervenirao i izražavao svoje negodova-
          šljenju stručnjaka te nove naprave koštale   i učinili pristupačnim svakome razumije   nje zbog skrnavljenja vjerskih objekata.
          bi državnu kasu oko 60 milijardi dinara,   se štedeći kulturne spomenike u njima,   Prema tim dokumentima, Husaga Ćišić
          a mogu li državne finansije i taj luksuz   njih su jednostavno slistili, upotrijebivši   je i službeno bio povjerenik Zemaljskog
          sebi dozvoliti. Vama druže Predsjedni-  ih za neke druge ciljeve. Od deset mezari-  zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ri-
          če, prepuštam da to ocijenite. Međutim   stana u našem gradu ostalo su na uzgoru   jetki su historičari koji navode ovaj njegov
          zamisao naših urbanera da se kombino-  samo još dva mezaristana, pa bi prema do-  biografski podatak. Baš kao što su rijet-
          vane stanice imaju upravo na haremima   tičnom regulacionom planu trebalo eto i   ki oni koji znaju da je Husaga, onda kad
          (grobljima) izgraditi i nehotice mi name-  njih uništiti. Za ova oba mezaristana vežu   niko nije smio, ili nije bio dovoljno plaćen,
          će pitanje: Zašto bi se baš one na haremi-
          ma morale izgraditi? Napominjem, da se
          odmah do carinskog harema nalazi dosta
          znatan prostor nezauzetog zemljišta, gdje
          bi se komotno mogla kombinovana sta-
          nica izgraditi, a nešto naviše, opet kojih
          200 metara prema sjeveru, nalazi se toliki
          prostor nezauzetog zemljišta, gdje bi se
          obje stanice sa svim svojim postrojenji-
          ma mogle izgraditi. Idemo li nešto dalje
          na sjever prema zaličkom haremu tu ima-
          mo na raspoloženju cijelo carinsko polje,
          gdje bi se po potrebi i sedam stanica mo-
          glo izgraditi. Takav je slučaj i sa lučkim
          haremom. Odmah do njega iza Duhanske
          stanice, ima fraj zemljišta toliko, da bi se
          obje stanice komotno mogle izgraditi. Pa
          i pored takvog stanja stvari regulacioni
          plan eto ne predviđa svoje stanice na do-
          tičnim haremima.
            Druže predsjedniče. Mi smo u Mostaru
          imali deset mezarista (harema). Svaki je
          od njih imao svoju historiju, a svi skupa   Mezar Husage Čišića


                                                                                                    STAV 18/3/2022 51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56