Page 53 - STAV broj 367

vakufe, imovina Islamske zajednice bila odbora i džematlija. Zapazio sam obila- Za vrijeme njegova
im je omiljena meta. zeći teren da je dobar broj grobalja u se-
S druge strane, Islamska zajednica je lima mostarskog sreza prilično ograđen predsjednikovanja Vakufski
proglašena anahronom i u njoj se tražilo i uređen kao u Gornjoj Drežnici, Borov- sabor donio je niz korisnih
neprijatelja pa se većina vjernika pasivizi- čićima, Borojevićima, Crnićima, Strugi,
rala i izbjegavala sve što je bilo vezano za Biboljem brdu, Goranima, Kruščici i dr.”, prijedloga i izgradio
vjeru i vakufsku imovinu. Glavni imam za pisao je ef. Bešlić. neboder i nekoliko drugih
Hercegovinu Zufer Bešlić u svom izvješta- Dakle, i zapuštenost mezaristana ima-
ju o vjerskim prilikama 1963. posebno je lo je svoju svrhu i ulogu. Vlastima je bilo većih zgrada u Sarajevu.
izdvojio nebrigu o haremima. “Govoreći lakše obrazložiti svoje “revolucionarne” U zapisnicima sa sjednica
općenito o stanju naših grobalja može se namjere. Osim Husage, niko im se više, ni
utvrditi da su ona po svom današnjem zvanično ni nezvanično, nije usprotivio. Vakufskog sabora stoji i to da
izgledu većinom ruglo Islamske vjerske Islamskoj zajednici Mostar 6. 4. 1963. do- je ideja izgradnje Vakufskog
zajednice. Iako postoji opšti pravilnik o stavio je Uvjerenje o Carinskom haremu,
uređenju muslimanskih grobalja; kojeg je njegovom postojanju i broju mezaristana, nebodera bila baš Husagina.
donio Vakufski sabor u Sarajevu početkom a potom zapisnik o prenosu bašluka iz Ta zgrada i dan-danas,
1957. godine, veoma je malo učinjeno od Carinskog harema kod Ćejvan-Ćehajine
strane povjerenstava i džematskih odbo- i Roznamedžijine džamije, koje je uradio nadomak Vječnoj vatri,
ra na uređenju, ograđivanju i estetskom Zavod za zaštitu spomenika Mostar, i na dominira cijelim gradom.
izgledu naših grobalja. Ovo je gorka ali koncu 10. 12. 1963. zapisnik o prenosu
istinita konstatacija. Veći gradovi u za- turbeta šejha Ishakovog iz Carinskog ha- Visoko i gordo baš, kakav
puštenosti grobalja na nižem su stepenu rema kod Koski Mehmed-pašine džamije. je bio i Husaga.
od mnogih sela i malih gradova. Istina, Nažalost, ovi dokumenti nisu sačuvani.
ovo pitanje u gradovima iziskuje velika Nema im traga ni u jednom arhivu, osta-
financijska sredstva, da bi se moglo ne- la je tek kratka zabilješka u Islamskoj za- pomalo je i nezahvalno ulaziti, s obzirom
što učiniti i krenuti sa mrtve tačke. Po- jednici da su postojali. na to da, pored onih političkih, postoje i
vjerenstvo IVZ u Mostaru, da bi pojačalo Hivzija Hasandedić usputno je u svo- razlozi više nego morbidne prirode, koji
nadzor nad vakufskim grobljima u gradu, jim istraživanjima napomenuo da je 1965. izvorište imaju isključivo u ljudskim su-
tokom 1961. g. postavilo je tri čuvara za izvršena ekshumacija mezarova iz harema jetama, karakterističnim za mnoge čarši-
Carinski, Šarića harem i Šojinovac i pla- na Carini. Te poslove izvršilo je Željezničko je, pa čak i porodice u kojim je precizno
ća ih skromnom nagradom, ali time nije transportno preduzeće iz Sarajeva. Proces utvrđena hijerarhija važnih osoba koju,
riješeno pitanje zaštite grobalja u cjeli- ekshumacije, prema iskazima nekolicine ma šta da se na društvenom i politič-
ni. Jedino harem na Šojinovcu u Mosta- Mostaraca, išao je tako da su svi zainte- kom planu promijenilo, nije poželjno
ru spada u red uređenih naših grobalja. resirani mogli izraziti svoju namjeru op- mijenjati. Takva pravila igre su preče-
Muslimanska groblja u Konjicu, Prozo- ćinskim organima, a oni bi, nakon zapri- sto omogućavala da se u prvi plan, pored
ru, Čapljini, Stocu, Nevesinju, Bileći i mljene prijave, izvršili prenos posmrtnih takvih kolosalnih intelektualnih figura
Ljubuškom spadaju u red uređenih gro- ostataka i nadgrobnih spomenika. U Sutini kao što je bio Husein Ćišić, probiju di-
balja, što je zasluga tamošnjih džematskih su pokopani u nove mezarove iskopane letanti i osobe sumnjive intelektualne i
jedan do drugog u pravilne redove. To se moralne reputacije. Ovom ograničavaju-
desilo i s posmrtnim ostacima i nadgrob- ćem faktoru, koji iz naših života uklanja
nim obilježjima Husage Ćišića. važne detalje u razumijevanju društve-
Zadnji nišan na Husaginom novom nog i povijesno-političkog mozaika, koji
mezaru nedavno je izmijenjen, vjero- čine događaji, ali i ličnosti, figure koje
vatno zbog činjenice da je stari dotrajao snagom vlastitog angažmana daju pečat
uslijed utjecaja vremenskih prilika. Uči- vremenu, treba pridodati još jedan, koji
nila je to nekolicina građana Mostara na je, također, iz domena socijalno-psiho-
ličnu inicijativu. Posljednjih postratnih loških refleksija. Naime, sagledamo li
godina nekoliko grupa građana i udruže- Husagino cjelokupno djelo, posebno
nja povremeno bi očistili samo Husagin njegovu polemičku britkost kojom ne
mezar, no o tome u našim medijima nije štedi nikoga, bez obzira na stepen moći,
bilo nikakve zabilješke, pa se posljednja mjesto i ulogu u društvu, shvatit ćemo da
Dženaza Husage Čišića dobrovoljna akcija Medžlisa IZ, koju je u današnjem vremenu ne postoji sličan
pratio i medijski izvještaj, u našoj jav- moralno-politički profil, mada je, s ob-
nosti doživjela kao neka vrsta posebnog zirom na probleme s kojima se građani
upozorenja. Lokalitet tog harema nalazi BiH suočavaju, potreba za njim više nego
se u sklopu gradskog groblja Sutina i nije poželjna”, zapisao je Ratkušić. Baviti se
u vlasništvu IZ, pa se i ne zna ko i na koji Husagom Ćišićem i njegovim teorijama,
način ima odgovornost za njega. prema mišljenju i nekih drugih Mostara-
ca, u današnjem aktuelnom političkom
BOSNA JE BOSANSKA! okviru, nije baš zahvalno jer će se svaki
Mnogo je mogućih odgovora na pi- istraživač suočiti s Husaginim tvrdnja-
tanje zašto je Husagin mezar prepušten ma o Bosni. Naime, promišljajući Bo-
zaboravu, a na jedan od njih svojevreme- snu, Husaga je smatrao da ona nije “i, i,
no upozoravao je rahmetli Enes Ratku- i” niti “ni, ni, ni”. “Bosna je bosanska!”,
šić. “U sve razloge jednog takvog odnosa kategoričan je Husaga. n

STAV 18/3/2022 53