Page 57 - STAV broj 367

ide hadžija i kaže: ‘Slušaj, hodža, ja sam dao
600.000 i još ću dati 600.000 kad tako lijepo
izgleda.’ Na temelju džamije dobili smo novca
u vrijednosti oko 50.000 maraka, a na njenom
otvaranju još više. Napravila se i džematska
kuća. Nakon njene izgradnje, ja sam postao
jako popularan. Od novca koji sam dobio za
gradnju uspio sam sebi kupiti jurt u Bihaću
i novog Varburga u Karlovcu.”

PENZIONERSKI DANI Todorovska džamija 1973. U džamiji u Todorovu
Zuhdija naglašava da su mu uspjesi u po-
slu donijeli i probleme. Sve je krenulo nakon Alem na munari džamije
izgradnje džamije i velike popularnosti koju u Čajićima kod Cazina
je zadobio. “Posjeta Ahmeda ef. Smajlovića
Odboru u Kladuši i njegov prijedlog da bih
ja, kao uspješan imam u džematu Todoro-
vo, trebao biti vjersko-prosvjetni referent
označio je početak problema. Svemu tome
dodatno je doprinosio moj stav i kritika o
slabom ubiranju zekata i sadekatul-fitra od
mnogih kladuških džemata i imama. Bio sam
na glasu i kao veliki sakupljač zekata i sade-
katul-fitra za Islamsku zajednicu. Sjećam se
godine kad je Gazijina medresa bila u pro-
blemima oko finansiranja pa joj je prijetilo Džamija na Adi u Bosanskoj Otoci
zatvaranje. Te godine su moje džematlije na
Konjodoru sakupile 90.000 dinara. Kad sam džemat, sve skakao ispred mene. Uzme mi munare. Napravim obruče i vodilice, iznutra
došao u Todorovo, vrlo slabo se ubirao zekat ruku, poljubi je, pa me vuče na svoje mjesto stavim drvenu oplatu, poredam armaturu i
i sadekatul-fitr. Kad sam u Odboru u Kla- da sjednem. Govorio je da bi mi trebalo dati izvana redam bijele betonske ploče. Najvaž-
duši podigao blokove za Todorovo u iznosu duplu vazifu. Poslije vikao da sam lopov, da nije je dobro odraditi prvi metar, a kasnije je
od 600.000, hodža koji je prije mene bio u sam nešto pokrao. Bio je na čelu grupe koja sve puno lakše. Na području bivše Jugoslavije
džematu rekao mi je da ću biti sretan ako sa- mi je izgonila ženu i djecu iz džematske kuće izgradio sam više od 250 munara. U cijelosti
kupim i 100.000. I ja sam sve to prikupio i dok sam bio u vojsci. To me naučilo da bu- sam napravio 247 munara, ali bilo je i nekoli-
još 100.000 blokova zadužio. S vremenom je dem oprezniji s ljudima i da naučim da i ko onih koje sam renovirao ili samo mijenjao
ispalo da se ja pravim važan, što me kasnije među najvećim klanjačima ima jako puno krov. Najviša munara koju sam izgradio bila
i koštalo. Tako da sam u takvim prilikama i munafika i pokvarenjaka. A ja dotad mislio je ona u džematu Podgredina kod Cazina, s
narušenim odnosom s Odborom u Kladuši da je dobar jedino onaj koji ide u džamiju. Da četiri šerefe, visoka 66, a s krunom i alemom
prekinuo službu u džematu Todorovo, te se u Bog sačuva, to su neka vrlo ružna iskustva.” 69 metara. Ta munara je nekoliko godina bila
narednim godinama okrenuo izgradnji mu- najviša u Bosni i Hercegovini. Kasnije ju je
nara. Još neko vrijeme sam živio u Todorovu, LJUBAV PREMA ARHITEKTURI I premašila munara novosagrađene džamije u
gdje sam 1982. godine oženio drugu suprugu GRAĐEVINARSTVU Pećigradu, visine 70,4 metra. Najniža munara
Azru. Kasnije, u toku rata, kraće vrijeme bio Todorovska džamija jedina je džamija za koju sam podigao nalazi se u džematu Bogo-
sam imam u još nekoliko džemata, od Pod- koju je Zuhdija uradio projekt i rukovodio nje- volja kod Karlovca u Hrvatskoj, visoka sve-
zvizda i Slapnice, preko Šturlića pa sve do nom izgradnjom. Kasnije se isključivo bavio ga 15 metara. Osim džamije u Todorovu dvije
Spahića u Bihaću. Posljednju imamsku služ- izgradnjom munara. Za te namjene registrirao munare sam radio i u sklopu Hamzi-begove
bu imao sam u džematu Gornji Konjodor, je i firmu pod nazivom “Mesadžid”. “Ja sam džamije u Sanskom Mostu. U rodnim Diviča-
odakle sam 2006. godine i otišao u penziju.” graditelj koji je samostalno učio znanja koja su nima kod Jajca munaru sam radio bez i jedne
Zuhdijin radni vijek obilježen je razli- drugi inžinjeri, građevinci i tehničari stjecali marke. To mi je ujedno bila stota po redu, za
čitim zgodama i nezgodama. Nekih se rado u školama. Pošto me sve to jako interesiralo, koju sam se ranije zarekao da ću je napravi-
sjeća, a neke bi volio zaboraviti: “Imao sam vrlo brzo sam upijao sve ono što mi je trebalo ti džabe. Jedna od originalnijih munara koju
svakakvih iskustava s ljudima. Sjećam se za posao graditelja. Moj stil gradnje je prilično sam izgradio jeste i ona u džematu Bešići u
starijeg džematlije, koji je, kad sam došao u jednostavan. Riječ je armirano-betonskom tipu Bosanskoj Otoci. Gotovo da nema medžlisa u
Bosni i Hercegovini u kojem nisam podigao
barem jednu munaru. Danas sam ponosan na
“Najviša munara koju sam izgradio bila je ona u džematu svaku od njih, čvrsto vjerujući da će sve one
Podgredina kod Cazina, s četiri šerefe, visoka 66, a s krunom na Sudnjem danu biti zalog velikog dobra i
za mene i za sve njihove vakife. Sve češće kao
i alemom 69 metara. Ta munara je nekoliko godina bila penzioner prelistavam sjećanja na izgrađene
najviša u Bosni i Hercegovini. Kasnije ju je premašila munara munare i budem ponosan na to da sam svoja
znanja i iskustva uspio prenijeti na veliki broj
novosagrađene džamije u Pećigradu, visine 70,4 metra. ljudi. Lijepo se čovjek osjeća znajući da je is-
Najniža munara koju sam podigao nalazi se u džematu pod njegova šinjela poniklo jako puno šegrta
i kalfi koji su i sami napravili više od hiljadu
Bogovolja kod Karlovca u Hrvatskoj, visoka svega 15 metara.” munara širom Bosne i Hercegovine.” n

STAV 18/3/2022 57