Page 50 - STAV broj 367
P. 50

DRUŠTVO



          Jedan od najboljih poznavalaca
          historije Mostara i njegov zaštitnik


          HUSAGA ĆIŠIĆ



          BRANIO JE




          I MRTVIM



          TIJELOM



          VRIJEDNOSTI




          BOSNE I



          BOŠNJAKA





          Husaga Ćišić otvoreno se suprotstavio uništavanju vakufske imovine i bošnjačko-muslimanskog
          naslijeđa u Mostaru. Mostarske vlasti bile su se sredinom XX stoljeća posebno okomile na rušenje
          džamija i uništavanje vakufske imovine. Malo je onih koji su se tim procesima javno usprotivili. Po
          svemu sudeći, Husaginim zalaganjem 15-tak mostarskih džamija i Blagajska tekija 1952. proglašeni
          su nacionalnim spomenicima. Nije li Husaga i mrtvim tijelom nastojao zaštititi jedan od višestoljetnih
          simbola Mostara i sačuvati od zaborava uspomene na ugledne Mostarce sahranjene baš u tom haremu?



          Piše: Hasan EMINOVIĆ              ugled uživa u Mostaru i šta znači njego-  analizama Husaginog pisma od 13. jula
                                            va ličnost za mlade socijalističke struk-  1953. godine otposlanog “poštovanom
                                            ture u gradu. Brojnost prisutnih osoba na   predsjedniku Narodne Republike Bosne
                eško se oteti utisku da Husa-  njegovoj dženazi kao i oproštajni govori   i Hercegovine Đuri Pucaru”, u kojem na
                ga Ćišić nije znao da će veliki   30. augusta 1956. to su i potvrdili. U do-  usrdan, prkosan i pomalo sarkastičan
                Carinski  harem  u  Mostaru   stupnoj literaturi, manje-više poznatoj   način nastoji zaštititi rušenje deset mo-
         T biti uništen u urbanističkim     bosanskohercegovačkoj javnosti, jasno   starskih harema. Povod tom pismu jeste
          planovima socijalističkog Mostara. No   je uočljiva Husagina prkosna nepokole-  upravo namjera da se na Carinskom ha-
          uprkos tim saznanjima, njegovo je tijelo,   bljivost, na osnovu koje je logično zapi-  remu, mjestu gdje će kasnije biti poko-
          samo devet godina prije izgradnje nove   tati se nije li to Husaga i mrtvim tijelom   pan i Husaga, izgradi željeznička stani-
          autobuske i željezničke stanice, pokopa-  nastojao zaštititi jedan od višestoljetnih   ca. To je bio samo dio plana po kojem su
          no baš u njemu. Naime, u muslimanskoj   simbola Mostara i sačuvati od zaborava   bosanskohercegovački urbanisti zami-
          tradiciji o mjestu ukopa stoljećima se vo-  uspomene na ugledne Mostarce sahranje-  slili budući izgled Mostara. U uvodnom
          dilo računa, pisali testamenti i ostavljale   ne baš u tom haremu.   dijelu pisma Husaga je “projektantima”
          oporuke. Stoga je logično pretpostaviti da                           spočitao zašto se uopće bave tako velikim
          je i Husaga još za života donio takvu od-  DRUŽE PREDSJEDNIČE, NE DIRAJTE   planovima nauštrb svakodnevnih potre-
          luku ili su je, na osnovu njegovih općih   HAREME!                   ba građana Mostara, pogotovo u oblasti
          stavova, u njegovo ime donijeli članovi uže   Ovakvo pitanje samo je logičan za-  komunalne infrastrukture i stambene
          porodice. Mogao je pretpostaviti koliki   ključak koji se sam od sebe nameće u   problematike, a potom javno protumačio



         50  18/3/2022 STAV
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55