Page 20 - STAV broj 251-252

POLITIKA

koji prate tokove novca, na ovaj način u Bosnu i Hercegovinu njihovom zemljom. Kao član radne grupe koja je pripremala
godišnje uđe i više od tri milijarde KM. Ovo su značajna sred- ovaj dokument, izuzetno sam ponosan na njega, a činjenica da
stva za našu ekonomiju i u tom smislu treba im odati priznanje. ću imati priliku da s pozicije zamjenika ministra radim na re-
Pred nama su brojne obaveze kojima ćemo kao država biti po- alizaciji mjera iz ove Politike čini me izuzetno sretnim.
svećeni i ustrajni da svoje ljude koji danas žive širom svijeta U narednom periodu mi ćemo morati nastaviti dalje. Treba nam
trajno vežemo za matičnu domovinu, da nastave s ovim novča- strategija, a naposljetku i zakon. BiH mora svojoj dijaspori izaći
nim uplatama, da investiraju u svoju domovinu, ali i da done- u susret i pružiti im ruku, uključiti ih u društveni život Bosne
su znanja i iskustva koja su stjecali širom svijeta i na taj način i Hercegovine, moramo dužnu pažnju posvetiti mladima u di-
pomognu razvoj domovine. jaspori, očuvanju maternjih jezika, dopunskoj nastavi. Sve su
Najprije moramo otkloniti prepreke u saradnji s dijasporom. to pitanja koja zahtijevaju brze reakcije. Na takav način ćemo
Država mora prepoznati dijasporu kao partnera i kao resurs za učiniti da iz sfere novčanih doznaka koje nam dijaspora šalje
razvoj, te normativno urediti odnos s dijasporom kao što su to i koja pomaže ekonomiju Bosne i Hercegovine pređemo u na-
uradile zemlje našeg okruženja. Na ovaj način država bi odala rednu fazu, a to su investicije iz dijaspore, ali i prenos znanja i
priznanje dijaspori za dosadašnji angažman, ali i uspostavila iskustava iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu.
temelje bolje i plodonosnije saradnje u budućnosti na dobrobit
svih aktera tog odnosa. U proteklom mandatnom periodu na STAV: Kako zadržati ljude u BiH, posebno u povratničkim sre-
čelu s ministricom Semihom Borovac prvi put je fokus Mini- dinama, da ne odlaze vani?
starstva bio usmjeren na dijasporu, što su bosanskohercegovački MAHMUTOVIĆ: Dijelom sam o tome već govorio. Osim iz-
građani koji žive van matične zemlje i prepoznali. gradnje ili obnove kuća povratnicima, održivi povratak veoma
Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vije- je važan segment u procesu reintegracije. Na nama, a pri tome
će ministara donijelo je Politiku o saradnji sa iseljeništvom, kojom mislim na koordinaciju svih nivoa vlasti, jeste da osiguramo
se želi kreirati ambijent za uspostavljanje dugoročne institucio- uvjete za ostanak onih koji su se vratili u svoje domove. Uvjeti
nalne saradnje s dijasporom, te maksimalno povećanje utjecaja života, mogućnost zapošljavanja i pokretanja vlastitog biznisa,
dijaspore na razvoj Bosne i Hercegovine. Ovim dokumentom dostupan obrazovni sistem, razvoj karijera, zatim adekvatno
Bosna i Hercegovina pokazala je da su njene institucije, na svim liječenje, primanje ostvarenih naknada samo su neki od uvjeta
nivoima vlasti, opredjeljenje da bosanskohercegovačkoj dijas- da povratnici, ali i drugi mladi ostanu u BiH. Moramo stvara-
pori pomognu u uspostavljanju i popravljanju ukupnih veza s ti povoljniju klimu da povratak postane održiv i za to ću se u
mandatu koji je pred nama posebno zalagati.
Važno je osigurati da svi oni čije su kuće obnovljene i ostanu u
njima. To jedino možemo ako povratnicima osiguramo da rade
i od svog rada da žive. Različiti su načini na koje ovaj cilj mo-
žemo postići. Prije svega onima koji se bave poljoprivrednom
proizvodnjom treba pomoći da svoju proizvodnju unaprijede
do nivoa kojim će stvarati dovoljno sredstava za njihov život,
a onima koji nisu u mogućnosti da to rade pokušati osigurati
izvor egzistencije na drugi način. Ovi drugi načini mogli bi biti
samozapošljavanje u malim biznisima, prije svega proizvodne i
prerađivačke orijentacije. Brojni su pozitivni primjeri porodi-
ca koje su nakon razvijanja biznisa počele zapošljavati i druge
ljude. Također, treba raditi na povećanju stepena sigurnosti po-
vratnika, posebno na području bh. entiteta Republika Srpska.

STAV: Čija prava smatrate najviše ugroženim u BiH, kome je
pomoć i zaštita najpotrebnija?
MAHMUTOVIĆ: Teško je to odvagati. Međutim, 25 godina
nakon agresije na BiH, još uvijek bilježimo oko 96.000 inter-
no raseljenih osoba. Još uvijek u kolektivnim centrima imamo
oko 7.000 osoba. U toku su brojni projekti obnove i te brojke
se smanjuju iz godine u godinu, ali ipak su i dalje visoke i go-
vore da brojni građani i danas žive u veoma teškim uvjetima, s
niskim ili nikakvim primanjima.
Ne mogu da ne spomenem i Rome kao najbrojniju nacionalnu
manjinu za koju se također skrbi na način da im se osigura rje-
šenje stambenog pitanja, uvođenje u sistem zdravstva, školstva,
te se osiguravaju obuke i kursevi kako bi mogli putem zavoda
za zapošljavanje aplicirati za poslove.
Tu su i žene i djeca žrtve nasilja u porodici, osobe s invalidi-
tetom... Kada govorimo o ugroženim kategorijama u Bosni i
Hercegovini, u ovim danima ne možemo da ne spomenemo
migrante kojih je sve više u našoj zemlji. Njima se u sarad-
nji s međunarodnom zajednicom mora pružiti adekvatna
podrška u skladu s civilizacijskim standardima. Za svaku
ovu ranjivu kategoriju razvijene su politike djelovanja, a na
nama je da u narednom periodu osiguramo sredstva za nji-
hovo provođenje. n

20 26/12/2019 STAV