Page 25 - STAV broj 251-252
P. 25

Savremena politička misao


          KOLEKTIVNA POLITIČKA



          ODGOVORNOST ZA GENOCID







          Piše: Enver Halilović



                 arl Jaspers otvorio je pitanje indi-  U izdanju “Amos Grafa” publicirana je ovog mjeseca knjiga
                 vidualne krivice i kolektivne od-
                 govornosti za zločine protiv čo- Savremena politička filozofija Envera Halilovića. Jedna je
         Kvječnosti odmah nakon završetka   to od rijetkih autorskih studija na bosanskom jeziku koje
          Drugog svjetskog rata. On je afirmirao ideju
          kolektivne političke odgovornosti i krivice   se bave krupnim pitanjima onoga što nazivamo političkom
          njemačkog naroda za nacističke zločine po-
          činjene u njegovo ime, te je time bitno do- filozofijom. Sama sintagma “politička filozofija” označava
          prinio intelektualnoj i političkoj denacifika-
          ciji Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.   generalni pogled, mišljenje, stav o suštini politike. Stoga i
            Kolektivna politička odgovornost ne-  bavljenje ovom oblašću zahtijeva interdisciplinaran pristup jer
          razdvojna je od individualne odgovornosti
          i krivice nalogodavaca i izvršitelja zločina.  podrazumijeva bavljenje političkom ekonomijom, historijom,
          Individualno i kolektivno nisu međusobne
          suprotnosti, pod pretpostavkom da je indi- pravom, politologijom, sociologijom... Kako objašnjava
          vidualno svjesno sebe kao individualiteta   autor, politička filozofija bavi se fundamentalnim pitanjima
          u onoj mjeri u kojoj je i kolektivno svjesno
          sebe kao kolektiviteta, kao individualnog ko-  suštine države, čovjeka, društva, vlade, politike, slobode,
          lektiviteta. “Mi nismo svjesni sebe samo kao
          pojedinci već i kao Nijemci. Svako je, kad  prava, vlasništva, zakona itd. Zadatak političke filozofije
          zapravo jest, njemački narod. Ono njemačko   jeste opisivanje prošlih i postojećih organizacija društva,
          nema drugi oblik doli tih pojedinaca. Stoga
          je zahtjev za preobrazbom, za ponovnim ro-  te njihova procjena i valorizacija iz pozicije etike, od čega
          đenjem, za odbacivanjem pokvarenog, zada-
          ća naroda u liku zadaće svakog pojedinca.”   ne preza ni Halilović, hrabro i lucidno pišući i o političkim
                                         1
            Svijest o sebi kao pojedincu i o svom
          nacionalnom kolektivitetu nije nešto što   procesima i fenomenima u Bosni i Hercegovini. Pogled na
          je karakteristično samo za individualno i   sadržaj ove obimne studije otkriva širok dijapazon tema
          nacionalno svjesnog Nijemca, njemačkog
          intelektualca, filozofa, već i svakog dru- kojima se autor bavio: od ideoloških ishodišta Hegelove
          gog individualno i nacionalno svjesnog
          pripadnika svake druge nacije, Bošnjaka,  filozofije i Heideggerovog nacizma, preko fenomena logora
          Srbina, Hrvata, Amerikanca, Turčina,   i genocida sagledanih iz rakursa savremene biopolitičke
          Rusa itd. Kroz svijest o sebi i svojoj naci-
          ji u vezi s ratom stječemo svijest o svojoj   perspektive, pa sve do pitanja kolektivne političke odgovornosti
          individualnoj i našoj kolektivnoj (ne)
          odgovornosti u zavisnosti od toga na koji  za genocid i kritike posesivnog individualizma i uspostave
          smo način u njemu učestvovali.    liberalne demokratije. Svojim je pisanjem Halilović otvorio i
            Jaspers se bavio pitanjima ratne odgo-
          vornosti za počinjene zločine, stoga se ni   neka pitanja čije je postavljanje, na neki način, tabuizirano.
          mi ovdje ne bavimo pitanjem odgovornosti
          i krivice za neučestvovanje u konkretnoj  U nastavku donosimo jedan takav tekst: Kolektivna politička
          odbrani svog nacionalnog kolektiviteta, za
          nepatriotizam, a time i neodbranu civili-  odgovornost za genocid, u kojem autor razmatra različite vrste
          zacijskih vrijednosti i humanizma uopće,   odgovornosti i poziciju Bošnjaka, Srba i Hrvata u odnosu na
          jer različiti oblici odgovornosti, kako indi-
          vidualne, tako i kolektivne, mogu biti ne  zločine počinjene između 1992. i 1995. godine.   (Hamza Ridžal)


                                                                                                   STAV 26/12/2019  25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30