Page 29 - STAV broj 251-252
P. 29
9
državu” . Derridinoj listi nacija “izvan za- Trudio sam se, kaže Jaspers, postići jasnoću u kojoj bismo
kona”, “onog što američka administracija
obznanjuje već nekoliko decenija: Rogue mi, Nijemci, u svojoj samosvijesti ponovo došli sebi.
State” pridružuju se i konkuriraju joj dr- Postavljajući ovo pitanje, pitanje kolektivne odgovornosti
žave koje štite počinioce masovnih ratnih
zločina u Bosni i Hercegovini (1992–1995). za ratne zločine, jaspersovski kazano, “dolazimo k sebi”,
Politička krivica građana i naroda u
ime kojeg je izvršen masovni zločin ne ne prestajemo biti to što smo, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ni
znači da je na bilo koji način odgovoran u individualnom ni u kolektivnom smislu, već uz to što
svaki pojedinac nekog naroda za učinje-
ni ratni zločin u njegovo ime. “Politička jesmo postajemo još i ljudi, potvrđujemo i svjedočimo ne
krivnja znači odgovornost svih državlja- samo da smo to što jesmo, individualno i kolektivno, već i
na za posljedice državnog djelovanja, ali
ne kriminalnu i moralnu krivnju svakog da pripadamo čovječanstvu
pojedinačnog državljanina u odnosu na
zločine koji su počinjeni u ime države.” rata, na svim ratnim stranama, u svim na- svoje države garantima Dejtonskog mirov-
Politička odgovornost može se hijerar- rodima bilo je i ima ljudi koji priznaju svo- nog sporazuma, suvereniteta i postratnog
hizirati prema stepenu političke dužnosti, ju nacionalnu krivicu, uključujući u nju i mira u BiH na osnovu toga što su njihovi
tako da nisu podjednako odgovorni visoki ličnu, a postoje i oni koji sebe drže nevini- tadašnji predsjednici F. Tuđman i S. Milo-
politički dužnosnici i tzv. obični građani. ma, okrivljujući druge. “Gotovo čitav svi- šević kao zaraćene, bolje kazano agresorske
Osim toga, nikada nisu svi ljudi jednog ko- jet optužuje Njemačku i Nijemce. O našoj strane, potpisale ovaj sporazum. Nakon što
lektiviteta istomišljenici i ne odnose se na krivnji raspravlja se sa srdžbom, užasom, su Dejtonski mirovni sporazum potpisale
isti način prema nekom društvenom i po- mržnjom i prijezirom. Traži se kazna i od- države učesnice u ratu, agresija i rat u BiH
litičkom događaju. U vezi s odgovornošću mazda. U tome ne sudjeluju samo pojedinci su zaustavljeni.
Njemačke za zločine nacista, Jaspers nas već i neki njemački emigranti, pa čak i ne- Međunarodni politički zvaničnici, kao i
opominje da, “osim onih koji su u nacio- utralne države. U Njemačkoj postoje ljudi zvaničnici Srbije i Hrvatske, sveli su odgo-
nalsocijalizmu vidjeli zlatno doba ili ga još koji priznaju krivnju, uključujući u nju i vornosti Srbije i Hrvatske za agresiju na BiH
uvijek vide, bilo je i protivnika nacionalso- svoju, a postoje i oni koji sebe drže nevini- na ratne zločine u BiH, a ove (ratne zločine)
cijalizma”. Tako je bilo i u BiH u vrijeme ma, okrivljujući druge.” na jednu vrstu odgovornosti, na krivičnu
10
12
kada su u njoj vršeni ratni zločini. Prema Pitanje odgovornosti država, Srbije i Hr- odgovornost. Tako je i na osnovu toga pot-
tome, ni ovdje uopćavanje, kao i inače, ne vatske, za agresiju na BiH od 1992. do 1995, puno izgnana iz vida, ne samo odgovornost
obuhvata sve, već najveći broj slučajeva. kao i političke odgovornosti građana i naro- ovih država, već su izgubili status građanstva
Neki Nijemci doživjeli su “iskustvo gu- da Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i protjerani svi drugi oblici krivice i odgo-
bitka nacionalnog dostojanstva već 1933, politički je zatomljeno, zabranjeno, zaroblje- vornosti za sve masovne političke zločine o
drugi od juna 1934, neki 1938. s pogromi- no. To su nametnuli i postigli: (1) politički kojima govori npr. Jaspers, a koji su se dogo-
ma nad Židovima, mnogi od 1942, kada je predstavnici tzv. međunarodne zajednice i dili na tlu BiH, osim individualne krivične
poraz postao vjerovatan, ili od 1943, kad (2) politički zvaničnici Srbije i Hrvatske, odgovornosti, pri čemu ni njih ne priznaju
je postao izvjestan, a neki tek 1945, kad je prvi zbog uvjerenja da će tako najbrže doći odmetnuti državnici agresorskih i nekih, na
zaista uslijedio” . Iste ili približno iste do- do pomirenja nekadašnjih ratnih strana, a svu sreću manjeg broja, drugih država, npr.
11
življaje imali su srpski, hrvatski i bošnjački drugi da bi izbjegli i onemogućili bilo ka- Ruske Federacije. Njihov zajednički odgo-
narod u zločinima njihovih pripadnika u kvu odgovornost svojih država. vor na sva pitanja odgovornosti za agresiju
BiH u periodu od 1992. do 1995. U Bosni, Naprijed spomenuti politički zvanič- i zločine u BiH (1992–1995) jeste u sloganu
Srbiji, Hrvatskoj danas, kao i u vrijeme nici Srbije i Hrvatske samoproglasili su “okrenimo se budućnosti”. n
(Endnotes)
1 Karl Jaspers, Pitanje krivnje, o političkoj odgovornosti Nje- ocijenio je “dubokom moralnom nepravdom” i nagovijestio me-
mačke. Ang, Zagreb, 2006, str. 74. đunarodni angažman RH na ispravci te “nepravde”. Predsjed-
nik Republike Srbije Aleksandar Vučić, države koja je ušla u
2 Vidi u: Isaiah Berlin, Four Essays on Liberty, Oxford Uni- dijalog s EU za ulazak u članstvo EU, presudu ratnom zločincu
versity Press London, 1969, Two concepts of Liberty, njegovo ina- Ratku Mladiću ocijenio je “neopravdanom” i “cinično dodao”
uguralno predavanje održano 1958. da se svi “trebamo okrenuti budućnosti i ne utapati se u suza-
ma prošlosti”.
3 Karl Jaspers, Pitanje krivnje, o političkoj odgovornosti Nje-
mačke, AgfM, Zagreb, 2006, str. 113. 8 Žak Derida, Odmetničke države, Dva ogleda o umu, Beo-
gradski krug i Centar za medije i komunikacije, Beograd. 2007.
4 Ibid, str. 21.
9 Ibid, str. 13.
5 Ibid, str. 117.
10 Ibid, str. 15.
6 Ibid, str. 19
11 Ibid, str. 15.
7 Premijer RH Andrej Plenković, države članice EU, hašku
presudu Jadranku Prliću i ostalim zločincima tzv. Herceg-Bosne 12 Ibid, str. 18.
STAV 26/12/2019 29