Page 29 - STAV broj 251-252
P. 29

9
          državu” . Derridinoj listi nacija “izvan za-  Trudio sam se, kaže Jaspers, postići jasnoću u kojoj bismo
          kona”, “onog što američka administracija
          obznanjuje već nekoliko decenija: Rogue  mi, Nijemci, u svojoj samosvijesti ponovo došli sebi.
          State” pridružuju se i konkuriraju joj dr-  Postavljajući ovo pitanje, pitanje kolektivne odgovornosti
          žave koje štite počinioce masovnih ratnih
          zločina u Bosni i Hercegovini (1992–1995).  za ratne zločine, jaspersovski kazano, “dolazimo k sebi”,
            Politička krivica građana i naroda u
          ime kojeg je izvršen masovni zločin ne   ne prestajemo biti to što smo, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ni
          znači da je na bilo koji način odgovoran   u individualnom ni u kolektivnom smislu, već uz to što
          svaki pojedinac nekog naroda za učinje-
          ni ratni zločin u njegovo ime. “Politička  jesmo postajemo još i ljudi, potvrđujemo i svjedočimo ne
          krivnja znači odgovornost svih državlja-  samo da smo to što jesmo, individualno i kolektivno, već i
          na za posljedice državnog djelovanja, ali
          ne kriminalnu i moralnu krivnju svakog   da pripadamo čovječanstvu
          pojedinačnog državljanina u odnosu na
          zločine koji su počinjeni u ime države.”   rata, na svim ratnim stranama, u svim na-  svoje države garantima Dejtonskog mirov-
            Politička odgovornost može se hijerar-  rodima bilo je i ima ljudi koji priznaju svo-  nog sporazuma, suvereniteta i postratnog
          hizirati prema stepenu političke dužnosti,   ju nacionalnu krivicu, uključujući u nju i   mira u BiH na osnovu toga što su njihovi
          tako da nisu podjednako odgovorni visoki   ličnu, a postoje i oni koji sebe drže nevini-  tadašnji predsjednici F. Tuđman i S. Milo-
          politički dužnosnici i tzv. obični građani.   ma, okrivljujući druge. “Gotovo čitav svi-  šević kao zaraćene, bolje kazano agresorske
          Osim toga, nikada nisu svi ljudi jednog ko-  jet optužuje Njemačku i Nijemce. O našoj   strane, potpisale ovaj sporazum. Nakon što
          lektiviteta istomišljenici i ne odnose se na   krivnji raspravlja se sa srdžbom, užasom,   su Dejtonski mirovni sporazum potpisale
          isti način prema nekom društvenom i po-  mržnjom i prijezirom. Traži se kazna i od-  države učesnice u ratu, agresija i rat u BiH
          litičkom događaju. U vezi s odgovornošću   mazda. U tome ne sudjeluju samo pojedinci   su zaustavljeni.
          Njemačke za zločine nacista, Jaspers nas   već i neki njemački emigranti, pa čak i ne-  Međunarodni politički zvaničnici, kao i
          opominje da, “osim onih koji su u nacio-  utralne države. U Njemačkoj postoje ljudi   zvaničnici Srbije i Hrvatske, sveli su odgo-
          nalsocijalizmu vidjeli zlatno doba ili ga još   koji priznaju krivnju, uključujući u nju i   vornosti Srbije i Hrvatske za agresiju na BiH
          uvijek vide, bilo je i protivnika nacionalso-  svoju, a postoje i oni koji sebe drže nevini-  na ratne zločine u BiH, a ove (ratne zločine)
          cijalizma”.  Tako je bilo i u BiH u vrijeme   ma, okrivljujući druge.”    na jednu vrstu odgovornosti, na krivičnu
                  10
                                                               12
          kada su u njoj vršeni ratni zločini. Prema   Pitanje odgovornosti država, Srbije i Hr-  odgovornost. Tako je i na osnovu toga pot-
          tome, ni ovdje uopćavanje, kao i inače, ne   vatske, za agresiju na BiH od 1992. do 1995,   puno izgnana iz vida, ne samo odgovornost
          obuhvata sve, već najveći broj slučajeva.   kao i političke odgovornosti građana i naro-  ovih država, već su izgubili status građanstva
          Neki Nijemci doživjeli su “iskustvo gu-  da Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine,   i protjerani svi drugi oblici krivice i odgo-
          bitka nacionalnog dostojanstva već 1933,   politički je zatomljeno, zabranjeno, zaroblje-  vornosti za sve masovne političke zločine o
          drugi od juna 1934, neki 1938. s pogromi-  no. To su nametnuli i postigli: (1) politički   kojima govori npr. Jaspers, a koji su se dogo-
          ma nad Židovima, mnogi od 1942, kada je   predstavnici tzv. međunarodne zajednice i   dili na tlu BiH, osim individualne krivične
          poraz postao vjerovatan, ili od 1943, kad   (2) politički zvaničnici Srbije i Hrvatske,   odgovornosti, pri čemu ni njih ne priznaju
          je postao izvjestan, a neki tek 1945, kad je   prvi zbog uvjerenja da će tako najbrže doći   odmetnuti državnici agresorskih i nekih, na
          zaista uslijedio” . Iste ili približno iste do-  do pomirenja nekadašnjih ratnih strana, a   svu sreću manjeg broja, drugih država, npr.
                      11
          življaje imali su srpski, hrvatski i bošnjački   drugi da bi izbjegli i onemogućili bilo ka-  Ruske Federacije. Njihov zajednički odgo-
          narod u zločinima njihovih pripadnika u   kvu odgovornost svojih država.   vor na sva pitanja odgovornosti za agresiju
          BiH u periodu od 1992. do 1995. U Bosni,   Naprijed spomenuti politički zvanič-  i zločine u BiH (1992–1995) jeste u sloganu
          Srbiji, Hrvatskoj danas, kao i u vrijeme   nici Srbije i Hrvatske samoproglasili su   “okrenimo se budućnosti”.    n


            (Endnotes)
            1 Karl Jaspers, Pitanje krivnje, o političkoj odgovornosti Nje-  ocijenio je “dubokom moralnom nepravdom” i nagovijestio me-
          mačke. Ang, Zagreb, 2006, str. 74.                  đunarodni angažman RH na ispravci te “nepravde”. Predsjed-
                                                              nik Republike Srbije Aleksandar Vučić, države koja je ušla u
            2 Vidi u: Isaiah Berlin, Four Essays on Liberty, Oxford Uni-  dijalog s EU za ulazak u članstvo EU, presudu ratnom zločincu
          versity Press London, 1969, Two concepts of Liberty, njegovo ina-  Ratku Mladiću ocijenio je “neopravdanom” i “cinično dodao”
          uguralno predavanje održano 1958.                   da se svi “trebamo okrenuti budućnosti i ne utapati se u suza-
                                                              ma prošlosti”.
            3 Karl Jaspers, Pitanje krivnje, o političkoj odgovornosti Nje-
          mačke, AgfM, Zagreb, 2006, str. 113.                   8 Žak Derida, Odmetničke države, Dva ogleda o umu, Beo-
                                                              gradski krug i Centar za medije i komunikacije, Beograd. 2007.
            4 Ibid, str. 21.
                                                                 9 Ibid, str. 13.
            5 Ibid, str. 117.
                                                                 10 Ibid, str. 15.
            6 Ibid, str. 19
                                                                 11 Ibid, str. 15.
            7 Premijer RH Andrej Plenković, države članice EU, hašku
          presudu Jadranku Prliću i ostalim zločincima tzv. Herceg-Bosne   12 Ibid, str. 18.


                                                                                                   STAV 26/12/2019  29
   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34