Page 28 - STAV broj 251-252

POLITIKA

Jaspers, “unutarnji zaokret”. Pozvani smo
i dužni da ga postavimo mi sami zbog sveg
gore navedenog. Svaki ratni politički ko-
lektivitet, svaka nacija pojedinačno, svaki
pojedinac, njen pripadnik, među njima po-
sebno filozofi i teolozi, dužan je postaviti
sebi i drugima to pitanje, dužni smo ući
u posao s nama i o nama samima. Potreb-
no je, uz bavljenje drugim, pozabaviti se i
sobom. Vidite kako bez zadrške kažemo:
njemački nacizam, italijanski fašizam; da li
možemo tako bez zadrške povezati zločine
i nacije u slučaju agresije na BiH od 1992.
do 1995. godine? Imamo li pravo ne posta-
viti ovo pitanje, poštedjeti politički odgo-
vorne za ratni zločin kakav je genocid, ali
i za druge masovne zločine nad nedužnim
ljudima. U već spomenutom Pogovoru dru-
gom izdanju spisa Pitanje krivnje Jaspers
je odgovorio na ovo pitanje rekavši: “Sta-
novništvo, koje u službi zločinačke drža-
ve angažira sve svoje snage, ne može više
računati na poštedu.” 5
Otvaranje ovog pitanja Sad i Ovdje uto-
liko je vrednije i historijski značajnije jer ne
dolazi od vojnog pobjednika i nije politički
nametnuto, ali ne zato što je diskutabilno
pitanje vojnog pobjednika već zato što je po-
stavljanje tog pitanja pokazatelj da je agre-
sija na BiH završena. Otvaramo ga mi sami
isključivo s nama samima, i to zbog nas sa-
mih. Njegov cilj i smisao nije da proglasimo
krivim Drugog. Cilj je postići, u Jaspersovom
smislu, “unutarnji zaokret” u svakom narodu
iz kojeg će u budućnosti proizići međusob- Vjerovatno ima više razloga za to, ali osnov- političku moć da politički i pravno zaštiti
na tolerancija i suživot. “Najveće posljedice ni (razlog) je u tome što u njemu nije bilo osporavanje i negaciju genocida Srebreni-
po naš opstanak imaju doduše proglašavanja klasičnog vojnog, odnosno političkog po- ca. Zato je njegovo političko osporavanje i
krivnje od strane pobjednika, ona imaju po- bjednika da nametne ovo pitanje, ako ni relativiziranje isticanjem da je tada bilo u
litički karakter, ali nam ne pomažu u onome zbog čega onda zbog nadoknade materijalne BiH ratnih zločina na svim stranama po-
što je odlučujuće: u našem unutarnjem zao- ratne štete, s jedne, i što je politička žrtva stalo uobičajeno i svakodnevno. Neospora-
kretu. Ovdje imamo posla isključivo s nama rata i napadnuta država Bosna i Hercego- vanje genocida u Srebrenici i u BiH i izvan
samima. Filozofija i teologija pozvane su da vina politički nemoćna, kako na unutraš- nje postalo je stvar moralnog digniteta sa-
6
rasvijetle dubinu pitanja krivnje.” njem, tako i na vanjsko-političkom planu, mog pojedinca, političkog subjekta, odno-
da izrazi i predoči svoje stradanje, s druge sno kolektiviteta. Zbog činjenice da u tom
ODMETNIČKE DRŽAVE strane. Te činjenice, uz to, dovode čak i do ratu nije bilo vojnog pobjednika ostale su
Ovom prilikom neću se baviti pitanjem političkog nepriznavanja i osporavanja izvr- u opticaju sve političke predratne i ratne
da li otvaramo pitanje kolektivne odgovor- šenog genocida nad Bošnjacima u Srebreni- opcije. Poslije rata nastavljena je njihova
nosti i krivice za agresiju na BiH od 1992. ci, bez obzira na to što je to jedini genocid u međusobna borba, samo ne vojnim, već
do 1995. kasno, ali ne mogu a da se ne pi- historiji čovječanstva koji je sudski dokazan. političkim sredstvima, jer države agreso-
tam zašto to pitanje nismo postavili ranije. BiH nema ni unutarnju ni međunarodnu ri na Bosnu i Hercegovinu nisu kažnjene.
Zbog toga danas imamo kao činjenice da
politički predstavnici i državnici Srbije i
Politička krivica građana i naroda u ime kojeg je Hrvatske javno štite “svoje” sunarodnike
ratne zločince iz svoje države i iz Bosne i
izvršen masovni zločin ne znači da je na bilo koji način Hercegovine. Oni su anahronost današ-
7
njeg međunarodnog demokratskog i civi-
odgovoran svaki pojedinac nekog naroda za učinjeni liziranog svijeta koje u duhu Derridinog
ratni zločin u njegovo ime. “Politička krivnja znači pojmovnika možemo nazvati odmetničkim
državnicima, analogno značenju njegovog
odgovornost svih državljana za posljedice državnog pojma “odmetničke države” . Da podsje-
8
djelovanja, ali ne kriminalnu i moralnu krivnju svakog timo, pod odmetničkom državom Derrida
podrazumijeva onu “državu koja ne poštuje
pojedinačnog državljanina u odnosu na zločine koji su svoje dužnosti pred zakonom svjetske za-
jednice i obaveze međunarodnog prava, dr-
počinjeni u ime države.” žava koja se ruga pravu – i ismijava pravnu

28 26/12/2019 STAV