Page 17 - 20.08.2016 Faktor 278
P. 17

20.8.2016. I         I 17
                                                                                                                             SUBOTA

                                                                                                                           Ekonomija



      POJAM DANA             Ekonomski stručnjaci o praksi banaka u Bosni i Hercegovini

      national Standard Organi- KREDIT NE BI DALE
      ISO
       ISO je skraćeni naziv
      Međunarodne organizaci-
      je za standardizaciju (Inter-

      zation), osnovane 1984. u
      Londonu. Osnovni zadaci
      organizacije su: izrada tip-  NI STEVE JOBSU
      skih međunarodnih standar-
      da važnijih industrijskih i
      poljoprivrednih proizvoda,
      koji se daju kao preporuka
      zemljama članicama; ujed- Uprkos tome, tokom prvog tromjesečja ove godine 17 komercijalnih
      načavanje i približavanje
      standarda zemalja članica  banaka u Federaciji BiH ostvarile su profit od 74 miliona maraka
      radi olakšanja međunarod-
      ne razmjene i efikasnije      okom prvog tromje-                                                                         tržišta i rasta procenta rizičnih
      kontrole kvaliteta; pomoć     sečja ove godine 17                                                                        kredita, one više ne žele imati
      zemljama u razvoju u uvo-     komercijalnih bana-                                                                        posla sa projektima gdje ima
      đenju standardizacije. Tka u FBiH ostvarile                                                                              rizika - dodao je Čičić.
                             su profit od 74 miliona KM,
      CIJENE NA              navodi se u izvještaju Agen-                                                                      Kreditna sposobnost
      SVJETSKIM      $       cije za bankarstvo FBiH. U                                                                          Profesor Ekonomskog fa-
      BERZAMA                isto vrijeme, došlo je tek do                                                                     kulteta Univerziteta u Sara-
                                                                                                                               jevu Anto Domazet naglasio
                             neznatnih promjena u pla-
                             smanu kredita, što je ključna                                                                     je za Faktor da se u davanju
      ZLATO                  stavka u pregledu poslovanja                                                                      kredita “sve vrti oko kreditne
                             banaka. Najveći broj kredita                                                                      sposobnosti”.
                             od ukupnog plasmana i dalje                                                                         - Kod nas je na sceni je-
                             otpada na stanovništvo (5,7                                                                       dan apsurd. Banke daju kredi-
                             milijardi), a potom na pre-                                                                       te onima kojima on ne treba,
                             duzeća (5,4 milijarde). Ovaj                                                                      jer su kreditno sposobni, a ne
                             omjer ukazuje na negativan                                                                        daju novac onima kojima no-
                             trend kreditiranja u FBiH.                                                                        vac treba. Svi koji su kreditno
                                                                                                                               sposobni, oni će i dobiti kredit
                             Manjak ideja                                                                                      - rekao je Domazet.
                               Poželjan omjer kreditira-                                                                         On smatra da kreditiranje
                             nja je 70:30 u korist privrede,                                                                   stanovništva ne mora da znači
                             dok se u FBiH stanovništvo   Najveći broj kredita od ukupnog plasmana otpada na stanovništvo      i negativan trend, jer to može
      $1,343/UNCA            i privreda kreditiraju skoro                                                                      povećati potražnju za proizvo-
                             podjednako. Ekonomski ana-  zaposliti se u javnom sekto-  Ovakav tretman privredni-  jako teško osigurati novac za  dima i, naposlijetku, pokrenuti
      NAFTA                  litičar Muris Čičić smatra da  ru, nego nešto sam pokrenu-  ka naglašen je nakon 2009.  pokretanje neke firme.   domaću proizvodnju.
      BRENT                  su dva glavna razloga za to  ti. Ljudi rijetko hoće da se  godine i globalne finansijske   - Banke imaju viška novca,   - Krediti povećavaju potroš-
                             manjak poslovnog duha kod  zaposle, nego čekaju da ih  krize, koja je negativno utje-  ali samo za uspješne kompani-  nju, ali kod nas je pitanje da li
                             naših državljana i stroga po-  neko zaposli. S druge strane,  cala na poslovanje domaćih  je. Nemaju sluha za nove pro-  se s tim kreditima kupuje uvo-
                             litika banaka.           banke hoće sigurnost i nema-  banaka. Čičić smatra da je to  jekte i inovativne ideje. Kod  zna ili domaća roba. O tome još
                               - Kod nas je još rasprostra-  ju nikakve sklonosti ka riziku  jedan od glavnih razloga što  njih ne bi prošli ni Bill Gates  uvijek nema detaljne statistike
                             njeno mišljenje da je bolje  - rekao je Čičić.   banke “bježe od rizika” pa je  ni Steve Jobs. Nakon sloma  - zaključio je Domazet.   A. Š.

                             Polugodišnje poslovanje BH Telecoma              Norveško-finska kompanija želi udio u vlasništvu
                                                                              Najavljena ulaganja



      $50.54/BAREL
                                                                              u “UNIS Ginex”
      GAS


                                                                              Predstavnici norveško-finske
                                                                              kompanije “Nammo As” za-
                                                                              interesirani su za ulaganje u
                                                                              goraždansku fabriku “UNIS
                                                                              Ginex”, saopćeno je nakon
                                                                              sastanka Federalnog mini-
                             Vlada Federacije BiH je 90-postotni vlasnik      stra energije, rudarstva i in-
                             Ostvarili dobit od                               dustrije Nermina Džindića
                                                                              i ambasadorice Kraljevine

                                                                              govini Vibeke Lilloe.
      $2.61/MMBTU            32,3 miliona KM                                  Norveške u Bosni i Herce-
                                                                                Sastanku su prisustvovali i
                               BH Telecom je u prvom po-  ostalih prihoda i rashoda za-  predstavnici “Nammo Asa”.
      ALUMINIJ               lugodištu ostvario neto dobit  bilježen gubitak od 562 hilja-  Oni su već ranije posjetili
                             od 32,3 miliona KM. To je  de KM (dobit od 1,1 mil. KM  fabriku u Goraždu i iskazali
                             lošiji rezultat nego u istom  u prvom polugodištu 2015).   svoje interesiranje, a ključ-
                             periodu godinu ranije kada   Kompanija je u posmatra-  ni privatni dioničari saglasni
                             je dobit iznosila 39,6 milio-  nom periodu zapošljavala u  su da prodaju svoj udio ovoj
                             na KM. Poslovni prihodi BH  prosjeku 3.429 radnika, što  kompaniji. Članica ove kom-  Odranije sarađuju sa fabrikom iz Goražda
                             Telecoma iznosili su 255,2  je 42 radnika manje nego u  panije koja se nalazi u Španiji
                             mil. KM i blago su smanjeni  istom periodu 2015. godine.   “Nammo Palencia” već neko-  “Nammo As” za sudioničara.  “Nammo As“ će uputiti pi-
                             u odnosu na isti prošlogodišnji   Vlada Federacije BiH je  liko godina kupuje proizvode   Saradnja na novim osnova-  smo namjere i prijedlog dina-
                             period kada su iznosili 256,2  90-postotni vlasnik BH Tele-  za svoje potrebe u “UNIS Gi-  ma bi “UNIS Ginexu” otvori-  mičkog plana razvoja “UNIS
                             miliona KM.              coma, ZIF BIG Investiciona  nexu”. Glavni uslov za kupo-  la mogućnost da se razvije u  Ginexa“ .
                               Finansijske aktivnosti do-  gr. posjeduje 0,9 posto dionica,  vinu udjela u fabrici jeste da  velikog dobavljača kompo-  Na osnovu analize ovih do-
                             nijele su dobit od 2 mil. KM  Prevent BH Visoko 0,47 po-  Vlada FBiH, kao većinski di-  nenata za namjensku i civil-  kumenata, Vlada Federacije
      $1,683/TONA            (1,5 mil. KM u prvom polugo-  sto, ZIF Prof plus i ZIF Her-  oničar u “UNIS Ginexu”, izra-  nu proizvodnju municije na  BiH će se odrediti o namjera-
                             dištu 2015), dok je po osnovu  bos fond po 0,41 posto, itd.  zi interes da ima kompaniju  evropskom i američkom tržištu.  ma “Nammo Asa”.
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22