Page 19 - 20.08.2016 Faktor 278
P. 19

20.8.2016. I         I 19
                                                                                                                             SUBOTA

                                                                                                                                   Kultura



     SFF Mirjana Karanović predstavila rediteljski prvjenac                                            Bila je najljepša i najbolja glumica
     Samo sam kazala






     ono što osjećam







     Film se dotiče i tema stradanja i zločina iz naše bliske prošlosti,

     ali iz perspektive žene, majke, supruge, koja saznaje da je njen
     muž tokom posljednjeg rata u BiH, kao pripadnik srpskih

     paravojnih jedinica, ubijao zarobljene civile

           uočavanje s istinom                                                prežive, s čime se ona nije mo-
           kroz pitanja koje su                                               gla složiti.             Za lijepom Mirom su uzdisali mnogi
           vrijednosti pojedin-                                               - Samo sam rekla ono kako
     Sca kao čovjeka, te šta                                                  se osjećam. Napravila sam   Umrla sjajna
     kao takav poštuje i sa čime                                              jedno umjetničko djelo. Moj
     može da živi, prožima se kroz                                            film nije nikakvo edukativno
     film „Dobra žena“, rediteljski                                           sredstvo, niti nekakva lekcija   Mira Stupica
     prvjenac srbijanske glumice                                              nekakvim ljudima. Ovaj film
     Mirjane Karanović, u kojem                                               ima veze sa nekim temama   Mira Stupica, jedna od naj-  ostvarivši oko 50 filmskih i te-
     je utjelovila i glavnu žensku                                            iz historije, ali ovo je priča   cjenjenijih pozorišnih, film-  levizijskih uloga.
     ulogu Milenu.                                                            o ljudima. Dakle, nije priča o   skih i televizijskih glumi-  Tokom duge karijere dobila
                                                                              historiji, nego o ljudima koji   ca, napustila je ovaj svijet  je mnoga priznanja i nagrade.
     Priča o ljudima                                                          imaju odnos prema toj histo-  jučer, samo nekoliko dana  Od velikog broja televizijskih
     Film se dotiče i stradanja i                                             riji. Jer, nisam ja historičar da   nakon što je proslavila 93.  ostvarenja izdvaja se njena Kika
     zločina iz naše bliske proš-                                             nešto revidiram. Svako ima   rođendan.           Bibić iz “Bukvara”, zahvaljujući
     losti, ali iz perspektive žene,                                          pravo na svoju priču, a ja sam   Dolazeći iz siromašne poro-  kojoj su se mnogi opismenili.
     majke, supruge, koja saznaje                                             ispričala svoju - kazala nam   dice, Mira je upisala Trgovačku   Za lijepom Mirom su uzdisali
     da je njen muž tokom posljed-                                            je Karanović.            školu u Beogradu, ali pozori-  mnogi i ona je bila svjesna svoje
     njeg rata u BiH kao pripadnik                                              Na naše pitanje ima li mje-  šte je od malih nogu bilo njena  ljepote, ali nije bila uobražena,
       U filmu srbijansku                                                     sta za zabrinutost, s obzirom   strast. Ona je 1941. godine de-  niti gruba. Udavala se tri puta
                                                                              na to da govori o zločinima
                                                                                                       bitovala u pozorištu, a rad na  - za Mavida Popovića, Bojana
       porodicu portretira                                                    koji su još uvijek tabu tema,   filmu započela je 1951. godine,  Stupicu i Cvijetina Mijatovića.
       neidiličnim                                                            odgovorila je da o tome ni-
       tonovima,                                                              kada nije razmišljala, ali da   Promocija knjige u Tuzli
                                                                              za nju baviti se takvim priča-
       scenaristički                                                          ma nikada nije bilo rizično.
       i glumački                                                             Svoj poduhvat ne smatra hra-  Parganovo djelo
       provokativno.                                                          brim, jer, kako je pojasnila,
                                                                              „hrabrost bi bila za one koji
       - To je ono u čemu                                                     nisu uspjeli da prevaziđu svoj   čuva od zaborava
       živimo. Ništa nisam                                                    kukavičluk“.
                                                                                - Mnogi ljudi misle da je to
       izmislila. Ne znam                                                     hrabrost, ali nije. To je život -   preko 170 zanata
       zašto stalno misle                                                     dodala je.
       da trebam da se                                                          U filmu srbijansku porodicu
                                                                                                         U Bosanskom kulturnom  je danas kulturno-umjetnička
       osvrćem na to da                                                       portretira neidiličnim tonovi-  centru Tuzla preksinoć je odr-  grana, a društvo mu ne pokla-
                                                                              ma, scenaristički i glumački
       li je nešto tabu ili                                                   provokativno.            žana nesvakidašnja promoci-  nja adekvatnu pažnju - kazao
       nije?! Pozivate se                                                       - To je ono u čemu živimo.   ja kapitalnog djela “Tradicija  je Šabotić.
       na broj ljudi koji su                                                  Ništa nisam izmislila. Ne znam   Bosne i Hercegovine - zana-  Kulenović je dodao da se
                                                                                                       ti” u našoj zemlji, knjige o  radi o kulturološkom projektu
                                                                              zašto stalno misle da trebam da
       duhovni invalidi i                                                     se osvrćem na to da li je nešto   bosanskim zanatima, autora  koji može unaprijediti tradici-
       sada ja trebam da                                                      tabu ili nije?! Pozivate se na   publiciste i novinara iz Zvor-  onalne zanate, te da Pargan u
       svoj život mjerim                                                      broj ljudi koji su duhovni in-  nika Mehmeda Meše Pargana.  svojoj knjizi fotografijom go-
                                                                              validi i sada ja trebam da svoj
                                                                                                                               vori o nečemu što je bilo do
                                                                                                         Profesorica Amela Dži-
       prema njima, istakla                                                   život mjerim prema njima?-   nić-Isanović je naglasila da  jučer, a čega već danas više
       je Karanović          KARANOVIĆ: Svako ima pravo na svoju priču, a ja sam ispričala svoju  istakla je Karanović.   je Pargan ovo djelo stvarao pu-  nema ili što izumire.
                                                                                                       nih deset godina, te da se radi   - Mogu slobodno kazati da je
            O REDITELJSKOM ISKUSTVU                   srpskih paravojnih jedinica   Negirali zločine   o kapitalnom djelu, dodavši:   riječ o kapitalnom djelu o tra-
                                                                              Ne očekuje da će njen film pro-
                                                                                                         - Ovo je čarobno putovanje  diciji BiH i zanatima sa ovih
                                                      ubijao zarobljene civile. „Do-
      Dugo sam živjela                                bra žena“ je zapravo potvrda  mijeniti svijest ljudi, jer nije ga   kroz BiH. Zabilježio je više  prostora - istakao je Kulenović.
      s ovom pričom                                   onoga o čemu Mirjana javno  tim povodom ni pravila.   od 170 zanata. Sakupio više   fija donosi informacije, histo-
                                                                                                                                 Pargan je naveo da monogra-
                                                                                                       od 1.000 fotografija, od zabo-
                                                                                - To je nešto što će se desiti
                                                      govori i svjedoči posljednjih
        - Kao reditelj u filmu morala sam da koordiniram i pokupim   20 godina, a premijerno pred  ili neće. Promjena nije nešto   rava sačuvao nekoliko stotina  rijske činjenice i fotografije
      razne ljude sa njihovim kreativnim energijama i da imam   publikom 22. Sarajevo Film  što će nastati nakon ovog fil-  bh. zanatlija.   o 170 tradicionalnih i umjet-
      odgovore na sva moguća pitanja, kostimografa, scenografa,   Festivala prikazan je preksi-  ma. Ne možete nikoga natje-  O knjizi su, pored autora,  ničkih zanata, naglasivši da
      šminkera... Reditelj je osoba na koju se svi oslanjaju. Znala   noć u okviru programa Open  rati da se promijeni. Sve je do   govorili i etnolog Salih Ku-  sadrži ukupno 860 vrhunskih
      sam kako vizuelno film treba da izgleda, kakav ritam želim   Air. Film ima dokumentaristič-  njih, da li to žele, ili ne - jasna   lenović i historičar prof. dr.  fotografija 33 autora iz BiH i
      da postignem, kakvu atmosferu. To je jedna zastrašujuća   ki element, koji se ističe kroz  je Mirjana.  Izet Šabotić.    svijeta, a urednik fotografije
      pozicija, ali istovremeno i predivna situacija. Naravno, sve   snimak zločina, koji aludira   Govoreći o komentarima na   - Riječ je o zanimljivoj i ne-  je Samir Zahirović.
      zavisi od toga koliko ste pripremljeni, a ja sam se srećom   na zloglasne „Škorpione“, a  film nakon premijere u Beo-  običnoj publikaciji u kojoj je   Uz promociju knjige, po-
      pripremila za to. Jako dugo sam živjela sa tom pričom. Ne-  ponovo je urađen sa glumci-  gradu te drugim gradovima   autor iskazao umijeće da otvori  stavljene su tri izložbe u sa-
      kako sve mi se složilo u glavi. Kada su ljudi došli s idejama,   ma. Sve ostalo je fikcija i ono  Srbije, istakla je da je veći-  pitanja u vezi sa zanatstvom,  radnji sa Obrtničkom komo-
      znala sam šta da prihvatim, a šta da odbijem, pa je snima-  što je umjetnica htjela reći o  na ljudi bila potresena nakon   da ukaže na ulogu i njegov  rom Tuzlanskog kantona,
      nje proteklo u krajnje opuštenoj, veoma ugodnoj i mirnoj   odnosu prema zločinima i lju-  projekcija, ali da je bilo i onih   značaj kao privredne grane  KUD-om “Modrački mor-
      atmosferi bez stresova. Bilo je ugodno iskustvo. Nije toliko   dima u Srbiji, koji su pokušali  koji su negirali istinitost zloči-  kroz stoljeća. S druge strane,  nari” i Udruženjem “Bosper”
      strašno režirati, koliko sam mislila - istakla je Karanović.   da taj rat, koji se dešavao tamo  na o kojima se govori u ovom   i da ukaže na vrijednost re-  Tuzla, u okviru projekta “Ču-
                                                      negdje, sklone i pokušaju da  ostvarenju.   M. ČUSTOVIĆ  zultata razvoja zanatstva, koje  vari bh. tradicije”.    S. K.
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24