Page 38 - STAV broj 266

DOBA KORONE

Piše: Hamza RIDŽAL Antropologija u doba korone
hamza@stav.ba
tafizičkih motiva, nauka je to DOBRO DOŠLI U
ko su platonisti odbacili ljud-
sko tijelo iz religioznih i me-

Aučinila iz ledeno gnoseoloških
razloga. Ta gnoseološka zabrana osjeća-
nja i prihvatanje isključivo univerzalnog POSTNORMALNA
i objektivnog razuma pretvorila je čovjeka
u stvar. A stvari – one ne komuniciraju.
Ernesto Sabato zaključuje da je zemlja
u kojoj ljudi najviše koriste blagodati VREMENA
elektronske komunikacije ujedno i ze-
mlja najveće usamljenosti ljudskih bića.
Tijelo je bitan aparat čak i naše komu-
nikacije. Gestikulacijom i facijalnim ek- Nesigurnost zbog pandemije virusa COVID-19 koju većina
spresijama šaljemo poruke neprevodive u
jezik. Tijelom stavljamo tačku na svaku ljudi osjeća manje je medicinska, a više antropološka. Bojimo
izgovorenu rečenicu. Tijelu, tom važnom se promjene paradigme, velikih lomova koji se dešavaju i koji
osloncu naše ličnosti, moderna su vreme-
na oduzela sposobnost saznanja i njegovu tek slijede. Bojimo se promjene jer smo u svom konformizmu
iznimno veliku ulogu u komunikaciji. Ne
velimo da su moderna vremena zanema- navikli da ekonomija postojano raste, u stopama od tromih do
rila tijelo. Upravo suprotno: ono je jedan dramatičnih, ali garantira pouzdano opće povećanje sigurnosti
od važnih stubova modernih vremena.
Međutim, naučno bavljenje tijelom i blagostanja. Navikli smo da tržišta funkcioniraju, bez obzira na
svedeno je na mesarsko-anatomsku per-
spektivu. Pacijent više nije subjekt, već sve, da reguliraju cijene i jačaju pouzdanje u finansijske institucije
najčešće objekt nadzora u otuđenom svi-
jetu čiste geometrije. S druge strane, hu-
manističke nauke također su znatnu pa- Kundera će u Umjetnosti romana ovu sli- s Ferminom Dazom, osamljenost za ko-
žnju posvetile tijelu, ali to je češće bilo ku uzeti kao simbol modernog romana i jom je žudio cijelog svog života. Drugi,
erotično, nego izgladnjelo tijelo. Stoga modernih vremena uopće. manje glasovit, ali umjetnički uspjeliji
se autentična antropologija i metafizika S druge strane, velika tema književ- roman u čijem je naslovu i temi zara-
u zapadnom svijetu mogla doseći samo nosti nisu bile zarazne bolesti od kojih zna bolest jeste Kuga Alberta Camusa.
kroz roman. Pojavljivanje zapadnog ro- je, tvrde relevantna savremena istraži- Ovo je, bez sumnje, najveći roman koji
mana podudara se trenutkom promjene vanja, umro veći broj ljudi nego u veli- tretira teme od vitalnog značaja za našu
civilizacijske paradigme kada čovjek osta- kim ratovima. Španska gripa odnijela trenutnu stvarnost. Roman je hronika
je bez čvrstih oslonaca i temelja srednjo- je višestruko veći broj života od Prvog epidemije kuge što je 40-ih godina 20.
vjekovlja i počinje koračati nesigurnim svjetskog rata, najvećeg od svih ratova, stoljeća “harala” gradom Oranom. U
prostranstvima profanog svijeta u kojem kako su ga nazivali. Pa ipak, književni njemu su opisane sudbine onih koji se
su samoća i tjeskoba postale atributom spomenik Prvom svjetskom ratu u jezi- pokušavaju izboriti s bolešću i tjesko-
tog novog, otuđenog čovjeka. Našavši se ku je isklesao Jaroslav Hašek sa svojim bom zatvorenog grada. Kami majstorski
pod olujnim nebom metafizike, rastrgan dobrim vojnikom Švejkom. Španskoj opisuje stanje duha u jednom takvom
između naučne “objektivizacije” njego- gripi nije posvećen tako veliki roman o gradu, izobličena ljudska lica i naličja,
vog subjekta, kapitalizma i industrijske doživljajima dobrog bolesnika Švejka. borbu za goli život. Istinsko je čudo što
revolucije, čovjek je počeo pisati roma- Ne možemo se sjetiti da se u jednom ovaj roman nije “isplivao” kao nezaobi-
ne. U njima je propitivao samog sebe i romanu tretira španska gripa na način lazni klasik moderne i da je ostao u sjeni
vlastitu poziciju u svijetu u kojem je po- da epidemija ove bolesti čini tematski drugih, manje uspjelih dijela.
stojanje Boga dovedeno u pitanje. Stoga okvir romana, ili da motivira njegovu Razlog tome mogla bi biti i činjenica
velika tema moderne književnosti nije radnju. Ne tvrdimo da se ova pošast da epidemije zaraznih bolesti, gledano
pustolovina čovjeka koji se dao u osvaja- nije ni spomenula u književnosti prve iz ugla teorije recepcije, nisu smatrane
nje svijeta oko sebe. Velika tema moder- polovine 20. stoljeća, ali da je o španskoj velikom temom književnosti. Kamijeva
ne književnosti, od Servantesa do Tolsto- gripi napisano nešto u rangu Doživljaja Kuga čak je tumačena i kao alegorijski
ja i Kafke, jeste pustolovina čovjeka koji dobrog vojnika Švejka – nije. prikaz otpora nacističkoj Njemačkoj,
istražuje ponore vlastite nutrine i njegova Istina, postoje romani u kojima su čime se valjda htjelo dati na značaju
sićušna pozicija pred golemim zupčani- teme zaraznih bolesti tretirane. Vjero- ovom izvanrednom djelu. Zbog čega
cima historije. Dok se Tolstojevi junaci vatno je najglasovitiji takav roman Lju- je to tako? Moglo bi se na ovo pitanje
bore da sačuvaju uzvišene etičke ideale bav u doba kolere. Ali ko god je čitao taj odgovoriti antropologijom. Moder-
pred topovima što raznose ljudsko meso, roman, zna da je kolera tek usputno spo- na vremena nas su odvojila od čvrstih
Kafkin Gregor Samsa budi se jednog jutra menuta u tom romanu. Štaviše, ona ima metafizičkih označitelja, ali je čovjek
u tijelu kukca, ali je njegova najveća bri- izrazito pozitivne konotacije jer omogu- u njima ipak smrt doživljavao kao dio
ga da li će navakat stići na posao! Milan ćava Florentinu Arizi mir i osamljenost života. Metafizičku neumitnost smrti

38 9/4/2020 STAV