Page 4 - STAV broj 266

DOBA KORONE

svemoćno i nadnaravno biće. Takva pro- postojanje snažne ekonomske podloge u
mjena paradigme u potpunosti dovodi domaćoj industriji i globalnim investi-
do novih društvenih odnosa, izgradnje cijskim poduhvatima. Tu se mogu traži-
novih vrijednosti, ako hoćete, drugačijih ti bitni razlozi dovođenja konjunkture u
senzibiliteta itd. Svakako i do izrastanja vlastiti vrhunac, odnosno počeci novih
novih weberijanskih idealnih tipova. No, globalnih pravila.
neko će reći kako je to zapravo vrhunac Druga stvar jeste pitanje oblika vladavi-
konjunkture, ciklusa, povijesni skok, ne koji je danas dominantan. Banalan pogled
odnosno ispunjenje transformacijskog na reakcije centraliziranih (autokratskih)
obrasca koji se događao i ranije i poslije. režima i decentraliziranih (demokratskih)
I eto ga, pouka i razaznavanje. na kvalitetu odgovora koji su imali na kri-
Shodno ovakvom razmišljanju, dobro zu pokazuje neefikasnost potonjih. Krizna
bi bilo napraviti kratak osvrt na sadržaj vremena naprosto ne trpe snebivanje, sa-
ciklusa ukoliko je prepoznat, a mislim stančenje i čekanje na usaglašavanje. Ono
da jeste. Ako uzmemo vlast, ekonomiju šta svjedočimo u Italiji, Španiji i SAD-u
i kulturu kao oblikovatelje društva, onda, suprotno je od onoga u Kini, Vijetnamu,
zapravo, prepoznajemo dramatične obrate Rusiji i Južnoj Koreji. Ovaj moment znača-
koji su blizu dosezanja kapaciteta za su- jan je zbog zaključka koji će doći na kraju
štinski društveni prevrat. osvrta, a kojim se nastoji dokučiti kakav
U prvom se redu to odnosi na glo- svijet nas čeka (ili je već tu?).
balne ekonomske i finansijske tokove, a Ovaj trenutni sunovrat složenih de-
najznačajniji pokazatelj jeste kraj domi- mokratskih procedura na svojim pleći-
nacije petrodolara koji je izrastao na kra- ma nosi i zastrašujuće rezultate prote-
hu bretonvudskog monetarnog sistema u klog stoljeće rata. Nevina krv napunila je
prvoj polovini sedamdesetih. Koliko god pore zemlje zarad ostvarenja dominacije
izgledalo teško shvatljivo, pad hegemo- nad drugim i drugačijim upravo putem
nije dolara već je počeo kada su ideje o ovih triju osovina: političke, ekonom-
konkuriranju kineskog juana i ruske ru- ske i kulturne unificiranosti. Otimačina
blje kao globalnih moneta postajale re- i ubijanje postali su svakodnevne vijesti
alnost. Ne da su se uspjeli etablirati kao i tokom druge polovine prošlog stoljeća,
globalno platežno sredstvo već pokazuju a u prvim decenijama ovog imamo živa
javljanja s mjesta bombardiranja i masa-
kriranja, koja publiku pri ekranima drži
Banalan pogled na u stanju iščekivanja i s navijačkim šalovi- dotukla svaku pomisao o nepatvorenosti
reakcije centraliziranih ma. Žrtve su predstavljale kolateral u pro- ičega drugog doli čovjekovog doživljaja
mociji i nametanju globalnih vrijednosti.
sebe i njegovog prava da se doživljava
Da, i ranije je bivalo slično jer su se
(autokratskih) režima obrasci ponavljali, a civilizacije su nesta- kako hoće.
Hegemonizam savremene pop-kul-
i decentraliziranih jale. Svijet je uvijek zapadao u despotizam ture – globalnog fenomena par excellance
(demokratskih) na kvalitetu kada su složeni mehanizmi pokazivali ne- – često je išao ukorak s hegemonizmom
liberalne demokratije u kojoj je različitost
učinkovitost. Za primjer uzmimo grčki
odgovora koji su imali na svijet nakon Peloponeskog rata, mislim da predstavljala kolorit tom konceptu, nika-
da sadržaj. Najčešće se drugost nastojala
je dovoljno. Ovih dana svjedočimo kako,
krizu pokazuje neefikasnost pored izrastanja svijesti o opravdanosti objasniti vlastitim pojmovima i uroniti u
potonjih. Krizna vremena autokratije, svijet postaje i autarkičan. vlastiti diskurs. Desetljećima izgrađiva-
Globalizam doživljava suštinsko redefi-
na globalna pop-kultura bila je, zapravo,
naprosto ne trpe niranje, a okrenutost ka stanju i potreba- tek eho američke hippy revolucije, koja je
snebivanje, sastančenje i ma partikularnog društva (države) zado- nastojala uništiti svaki autoritet. Potpu-
bivaju primat i fokusiranost vladajućih.
na egoistička misao o apsolutnoj slobodi
Treći oslonac, kako je kazano, predstav-
čekanje na usaglašavanje. lja kultura. Društvo i njegove vrijednosti i pravu pojedinca postala je credo miliona
mladih ljudi koji su potom preuzeli od-
Ono šta svjedočimo u Italiji, koje smo poznavali do Drugog svjetskog govornost za sudbinu globalnog društva.
Španiji i SAD-u suprotno je rata i ranog poraća predstavljali su “za- Sve je to vodilo velikoj dezorijentaciji,
tvor” kreativnoj energiji koja je subver-
a posljedično i nesigurnosti. Potraga za
od onoga u Kini, Vijetnamu, zivnim djelovanjem nagrizala okoštale smislom završavala je u nalaženju totema
obrasce postajući glavni tok. Čovjek se
Rusiji i Južnoj Koreji. Ovaj “oslobodio” stega, postojao je samo željeni i idola, a to nije put izbavljenja. Dapače.
moment značajan je zbog napredak koji je postao smisao postojanja. ODGOVOR KAO ZAKLJUČAK
Subjektivna perspektiva, s druge strane,
Urušava se svijet koji poznajemo.
zaključka koji će doći na zadobila je poziciju validne istine. Isti- Njegov međunarodni poredak već je na
kraju osvrta, a kojim se nu smo doživljavali, kontekstualizirali i izdisaju, a svjetske sile uveliko operiraju
objašnjavali. No prihvatanjem pluralnosti
novim zonama interesa. Novi koncep-
nastoji dokučiti kakav svijet istine, odnosno ideje o mogućem postoja- ti upravljanja ozbiljno se razmatraju i u
nju više istina, nijekali smo temelje svi-
međuzonama. Koliko će to biti orveli-
nas čeka (ili je već tu?) jeta. Postmoderna je svojom filozofijom janski svijet, postat će jasno tokom ovog

4 9/4/2020 STAV