Page 55 - STAV broj 266

i postojeće tradicije. Milioni stanovnika
Vijetnama i Kine konzumiraju i na taj
način dovode do istrebljenja svih vrsta
pangolina koji postoje u svijetu, zbog na-
vodnih ljekovitih svojstava njihove ljuske.
Konzumiranje divljih životinja duboko je
ukorijenjeno u zemljama koje su pretrpjele
beskrajne ratove i njihovo je stanovništvo
pojelo sve čega se dočepalo. Reguliranje
ove potrošnje bit će vrlo teško bez dobrih
obrazovnih programa i dovoljno hrane,
ali COVID-19 donosi i druge vrste pro-
blema za životinje: iz straha se kolonije
živih šišmiša spaljuju na otoku Sulawesi
u Indoneziji, mjestu također poznatom
po prodaji divljih životinja.
Ohrabruje i što se mišljenje Kineza
mijenja nakon epidemije. Fotografije bo-
lesnih i napaćenih životinja na pijacama
i snimci živih skuhanih šišmiša u zdjela-
ma za juhu kružili su medijima i izazvali
bijes širom svijeta. To je stvorilo dojam
da je kupovina živih divljih životinja radi
konzumacije normalna pojava u Kini, ali
to nije tačno, to se dešava samo u nekim
dijelovima zemlje. Za mnoge je Kineze
konzumiranje divljih životinja netipično.
Državni mediji ovih su dana objavili že-
stoke uvodnike kojima zahtijevaju trajnu
zabranu trgovine divljim životinjama. Te
su apele podržale hiljade građana na druš-
tvenim mrežama koje je odobrila država
poput mreže “Weibo”.
Kineske vlasti zvanično dopuštaju uz-
goj i prodaju 54 divlje vrste, poput noja,
hrčaka, kornjača i krokodila, ali stručnjaci
procjenjuju da se ilegalno uzgaja mnogo
više vrsta životinja koje skončaju na pija-
cama. Kada su dozvoljene vrste u pitanju,
žabe su redovno i jeftino jelo, ali samo
imućni mogu priuštiti juhu od cibetke,
sisavca veličine mačke koji je porijeklom
iz džungla jugoistočne Azije, prženu kobru
ili kvrgavu medvjeđu kandžu.
Iz svega je ovog lahko zaključiti zašto
Diamond i Wolf, kao i na desetine dru-
gih stručnjaka širom svijeta, traže trajnu
zabranu trgovine divljim životinjama.
Kako tvrde, sve dok se divlje životinje
i dalje koriste za hranu i u druge svrhe,
bit će više bolesti, ne samo u Kini nego
i u drugim zemljama. Sa SARS-om smo
relativno dobro prošli: usmrtio je manje
od hiljadu ljudi, u usporedbi sa stotina-
ma hiljada ljudi koje ubija sezonska gri-
pa svake godine.
Kod virusa COVID-19 rezultati neće
biti tako dobri. Bez obzira na to hoće li
ubiti više od gripe u normalnoj godini,
imat će ogroman utjecaj na živote i ekono-
miju milijardi ljudi. I sljedeći virus može
biti puno gori. Ne postoji čvrsti biološki
razlog zašto buduća epidemija neće ubi-
ti stotine miliona ljudi i potopiti planet
u desetljeća neviđene depresije. n

STAV 9/4/2020 55