Page 34 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

POLITIKA

što uključuje protivljenje i fašizmu i
Dr. med. Gzim Redžepi, predsjednik Izvršnog odbora komunizmu.
Zlatko Hasanbegović smatra da je
Medžlisa IZ Zagreb i albanski aktivist strateško savezništvo Hrvata i Bošnja-
“MINISTAR HASANBEGOVIĆ ka uvjet njihovog opstanka u BiH, što
za ideologiju koju zastupa znači formi-
ranje hrvatske granice na Drini. Ne tre-
JE NAJSVJETLIJI TRENUTAK ba čuditi da su mu među prvima, nakon
burne reakcije hrvatske javnosti na nje-
gove imenovanje, potporu preko društve-
MUSLIMANA U HRVATSKOJ” nih mreža dali Hrvati iz Hercegovine i
nacionalistički hrvatski orfej – pjevač
Thompson. “Vi ste svjetlo, vi ćete otvo-
“Unatoč nevjernim tomama i u ‘našim riti oči hrvatskom puku da progleda...
redovima’, imenovanje doktora znanosti Samo naprijed ministre, Bog i Hrvati”,
Zlatka Hasanbegovića ministrom u Vladi kliče mu hrvatska dijaspora na stranici
Republike Hrvatske, po mom najdubljem potpore na Facebooku.
uvjerenju, jedan je od najsvjetlijih trenuta- To da je taktički vrlo dobro shvatio da
ka muslimanske egzistencije u Republici mu u ovom trenutku nije mudro Bošnjaci-
Hrvatskoj od njezina osnivanja i samostal- ma u Bosni i Hercegovini nametati hrvat-
nosti! Naš Zlatko, bez navodnika, zacijelo ski identitet, svjedoče i njegove aktivnosti
je od najčasnijih, najlucidnijih, najintelek- posljednjih godina. S jedne strane, pomo-
tualnijih, najobrazovanijih i najautentičnijih ću infrastrukture Islamske zajednice RH,
insana koji su pripadali ili pripadaju zagre- i vrata koja mu je otvarao muftija Ševko
bačkom džematu. Toj ocjeni skloni su oni ef. Omerbašić, Hasanbegović je uspješno
koji ga dobro poznaju, ali i njegovi neisto- promovirao svoja znanstvena djela širom
mišljenici među nama kojima ne pada na BiH, a Bošnjacima se umiljavao pričom
pamet omalovažiti njegov znanstveni rad o traumama iz komunističkog režima. S
i intelektualno djelovanje, poštenje i ahlak, druge strane, vrlo je vješto pritajen sudje-
osjećaj za pravdu i pravednost. Doktor lovao u žrtvoslovnoj mitomanskoj propa-
Hasanbegović činjenicom pristanka na Gzim Redžepi gandi koju su hrvatski radikalni desničari
našu, budimo pošteni pa to recimo na- vršili diljem Hercegovine. Hasanbego-
glas, počesto malograđansku mjeru stvari, vrlo često, znam to iz prve ruke, bio je osamljen vić je zajedno s lučonošama zločinačkog
u svojim stavovima, neshvaćen i frustriran, ali sve to nadilazio je otmjenošću intelektualca projekta Herceg-Bosne, generalom Ivom
i gospodina, insana dobrog kućnog odgoja. Zna on, čini mi se, da je to usud intelektual- Lučićem i Vicom Vukojevićem, promo-
ca jakih osobnosti koji se vazda ‘nadigravaju’ s vjetrenjačama kolektiviteta. Ako ćemo do virao stradanja Hrvata i muslimana na
kraja biti precizni: tako zaraznim predodžbama i opsesijama kolektivističnoga uma. Jedino Bleiburgu diljem Hercegovine – od Rame
na čemu je inzistirao u našem krugu bilo je da ga se čuje, ne nužno shvati i prihvati. Naj- do Ljubuškog. A u Sarajevu je zajedno s
dubljeg sam uvjerenja da je riječ o iznimnom, rijetko i s kime usporedivom analitiku povije- književnikom Džemaludinom Latićem
snih, religijskih, političkih i kulturnih fenomena. Upravo o kulturnim fenomenima naš Zlatko, predstavljao knjigu jednog od Tuđma-
molim lijepo, u inat osporavateljima, može, ako mu je družba poticajna, divaniti satima, bez novih gospodara rata Vice Vukojevića
nelagode i ‘zamuckivanja’. (...) Djelovodnik šefova bosansko-hercegovačke
Mirne duše stoga mogu reći ne samo da se ‘Zlatkova čuje’ i u Izvršnom odboru Medžli- Udbe 1970–1992.
sa Zagreb, kojega je član u dva uzastopna mandata, nego i da se s osobitom pozornoš- Hasanbegović, kojemu hrvatska jav-
ću uzima na znanje svaki njegov prilog raspravi, svaka njegova minuciozna analiza. Mene nost zamjera da nema iskustva kao kul-
osobno podučio je što znači biti lišen manjinskoga sindroma, a prisnije prijatelje u našem turni radnik, nije slučajno postavljen za
džematu i da je islam tradicionalni sastavni dio hrvatskog nacionalnog i kulturnog identi-
teta, te da, slijedom toga, muslimani u Hrvatskoj nisu vjerska manjina. Činjenica da je dr. ministra kulture. Na to mjesto imenovan
Hasanbegović imenovan ministrom kulture, a ne pomorstva ili poljoprivrede, začudan je je kao čovjek koji će obavljati specijalne
simbolički i stvarni kapital zajednice iz čijih je redova potekao. Osim što je njemu osob- propagande poslove i promovirati tzv.
no ukazana čast i povjerenje, na izvjestan način to je i priznanje temeljnoga, većinskoga novu Hrvatsku, očišćenu od nakupina
naroda nevelikoj muslimanskoj zajednici da nije zanemariva i društveno nevidljiva u hrvat- “ideološkog smeća” koje vuče svoje ko-
skom građanskom životu. Ne treba biti specijalno pametan niti kvalificiran analitičar da bi rijene iz komunizma, ali i svim drugim
se uočila bitna razlika između negdanjih imenovanja ministara (rahmetli prof. dr. Osmana neistomišljenicima, što može uključivati
Muftića i Muhameda Zulića, članova prve Hrvatske vlade) i ovoga. Imenovanje prve dvoji- i nacionalne manjine koje Hasanbego-
ce u mnogo čemu bilo je drukčije političke motivacije i inspiracije. Hasanbegović je dečko vić označuje kao “parazite na državnom
sa zagrebačkoga asfalta, rođen 1973. godine, nije došao sa strane da bi se ikamo mo- budžetu”. Budući da Ministarstvo kultu-
rao vratiti, nego je činjenica hrvatske društvene stvarnosti otkako zna za sebe. To je, među re RH kontrolira i rad Hrvatske radiote-
ostalim, ta dubinska razlika, razlika koja upućuje na ukorijenjenost muslimana u hrvatskom levizije, pokušaj provedbe tog scenarija
društvu u (generacijskom) kontinuitetu. Preostaje mi još poželjeti da mu Svemogući i Sve- može se ubrzo očekivati.
znajući poveća znanje i podari sabur, potpomogne zdravljem i zaštitom njegovu obitelj, a Bošnjaci u Bosni i Hercegovini tre-
njega sačuva od stranputice te vidljivih i nevidljivih dušmana. Da Uzvišeni Bog bude zado- bali bi pripaziti kada im u posjete dolazi
voljan s njim, i da naš ministar radi u općem interesu hrvatskih građana i hrvatske države.” starčevićijanac (ili pavelićijanac?) Ha-
sanbegović, jer ono što on predstavlja
Uvodnik “Biltena”, glasila Medžlisa IZ Zagreb, veljača 2016. godine, br. 173, str. 2-3. vraćanje je u ideologiju poraženu 1945.
godine. n

34 18/2/2016 STAV