Page 42 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

POLITIKA

Prvi susret lidera katoličke i pravoslavne crkve u historiji

NAKON SVIH

OVIH GODINA

Piše: Elis BEKTAŠ Desetljećima je susret dvojice prelata stajao pred nepremostivom

Fotografija: EPA preprekom neriješenih pitanja u Sovjetskom Savezu, a poglavito
u Ukrajini. Susret je omogućilo to što su u međuvremenu pred

obje crkve iskočili veći i bitniji izazovi i prijetnje

ilo je potrebno skoro hiljadu godi- patrijarha Kirila u Brazil i Paragvaj, pa se otvorena podrška patrijarha Kirila Pu-
na, nakon velikog raskola između tako nametnula kao sasvim logičan izbor. tinovom vojnom angažmanu u Siriji te
istočne i zapadne crkve 1054. godi- nešto više iznijansiranu, ali i dalje široku
Bne, da susret poglavara dviju crkvi USTUPAK ZA USTUPAK podršku katoličke crkve provladinim sna-
postane moguć. U proteklim stoljećima Vatikanski poglavar nalazi se na čelu gama u toj zemlji.
već je sama volja da se razmišlja o takvom zajednice od milijardu i sto miliona vjerni- Naravno, ukrajinsko pitanje nije moglo
susretu bila dovoljna da bilo papu, bilo ka, a moskovski patrijarh duhovni je vođa biti zaobiđeno u deklaraciji i u njoj su mu
patrijarha izloži sumnjičavim pogledima za više od 150 miliona pravoslavaca. Veći- posvećene dvije tačke. Papa i patrijarh po-
iz najbližeg okruženja, pa i nešto odluč- na običnih ljudi koji slijede nauk jedne od zvali su sve strane u ukrajinskom konfliktu
nijim akcijama. A onda su se 12. februara ovih dviju crkava susret u Havani doživjet na smirivanje tenzija i na društvenu soli-
ove godine u VIP loži međunarodnog ae- će kao nastojanje da se spasi Isusova misi- darnost, sugerirajući time da u doba novih
rodroma Jose Marti u Havani susreli oči ja i njegovo duhovno naslijeđe na zemlji. iskušenja kršćani ne mogu sebi dopustiti
u oči papa Franjo i patrijarh moskovski No crkvena diplomatija, kao i svaka druga, luksuz produžavanja sukoba. No deklara-
i sve Rusije Kiril, zagrlili jedan drugoga pred sebe po pravilu postavlja manje am- cija, izuzev empatije i želje za dolaskom do
i razmijenili po tri poljupca. biciozne zadatke i ograničava se na realne za sve prihvatljivog rješenja, ne ukazuje na
Sastanak, koji je u tajnosti pripreman ciljeve. Ostavimo li po strani razloge proš- konkretne korake koje bi valjalo predu-
skoro dvije godine i za čiju su organiza- lih stoljeća, desetljećima je susret dvojice zeti da se prevladaju svađe i sukobi stari
ciju najzaslužniji mitropolit Hilarion iz prelata stajao pred nepremostivom pre- četiri stoljeća. Ipak, valja primijetiti da je
moskovske patrijaršije i kardinal Kurt prekom neriješenih pitanja u Sovjetskom moskovska patrijaršija zauzela neutralan
Koch, koji predsjedava vatikanskim sa- Savezu, a poglavito u Ukrajini. Premda u stav u ukrajinskom sukobu, odnosno da je
vjetom za promociju kršćanskog jedinstva, Ukrajini nije došlo do rješenja problema odbila igrati aktivnu ulogu na strani ruskih
trajao je dva sata iza zatvorenih vrata, na- crkvene nadležnosti, susret je omogućilo pobunjenika, premda se dio svećenstva na
kon čega su oba velikodostojnika potpi- to što su u međuvremenu pred obje crkve terenu o to oglušio.
sala zajedničku deklaraciju koja, između iskočili veći i bitniji izazovi i prijetnje. Ton kojim je Ukrajina spomenuta u
ostalog, nudi i pomirljivo podsjećanje na Sadržaj brižljivo pripremljene deklara- deklaraciji otkriva u kojem će se smjeru
deset stoljeća zajedničke povijesti i tradi- cije pokazuje koje su to prijetnje pred koji- razvijati budući razgovori i dogovori dviju
cije prije raskola. ma su se povukla višestoljetna neslaganja crkava oko ove neuralgične tačke između
Izbor jedne od posljednjih komuni- i sukobi između Rima i Moskve. Pored dvaju kršćanstava. Premda je postignuto
stičkih zemalja svijeta za mjesto povije- očekivanog davanja podrške tradicional- slaganje da se grko-katolička crkva razvila
snog susreta, premda može izgledati in- nim kršćanskim vrijednostima, kao što su u čudnim povijesnim uvjetima, smatra se
dikativan, vjerovatno je rezultat čistog tradicionalni brak i obitelj, te uskraćivanja i da vraćanje povijesti unatrag ne bi bilo
pragmatizma i potrebe da do sastanka podrške pobačaju i eutanaziji, prelati su poželjno, odnosno da takve crkvene zajed-
dođe na, uvjetno rečeno, neutralnom te- iskazali svoje nadanje da će Evropa ostati nice “imaju pravo postojati i ispunjavati
renu. Kuba je, naime, dovoljno udaljena vjerna svojim kršćanskim korijenima te svoje vjerske potrebe”. Grko-katolicima
od Rima, Moskve i Istanbula, tako da po- da će se okončati nasilje nad kršćanima i se vjerovatno neće svidjeti taj patronizi-
vijesno naslijeđe ovih gradova ne može njihov izgon s Bliskog istoka. Koliko ove rajući ton, ali će, s druge strane, zahvalno
opteretiti sastanak, a pri tom se našla na dvije crkve ozbiljno doživljavaju narasta- prihvatiti činjenicu da je postignuto sla-
putu pape Franje u Meksiko, odnosno juća bliskoistočna iskušenja, pokazuje i ganje oko njihovog prava na postojanje.

42 18/2/2016 STAV