Page 43 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

S druge strane, Vatikan je napravio ustu-
pak ruskoj strani tako što se papa suglasio
s patrijarhom da treba izbjegavati davanje
“podrške daljem razvoju konflikta”. Ovo
može predstavljati problem za grko-kato-
ličko svećenstvo i ono iz kijevske patrijar-
šije, jer im odriče pravo da podržavaju le-
gitimne akcije vlasti u svojoj zemlji protiv
agresije. Drugi značajan ustupak Moskvi
jeste prihvatanje da postojeća neslaganja
unutar pravoslavlja u Ukrajini trebaju biti
riješena kroz “postojeća kanonska pravila”
i da katolička crkva neće ohrabrivati po-
sezanje za drugačijim načinima.

KOLIKO PAPA IMA DIVIZIJA?
Tekst deklaracije potpisane u Havani
bit će još čitan i analiziran te tumačen kroz
predstojeće događaje. Mnogo od napisanog
između redova još uvijek čeka da bude
osvijetljeno. Dio običnih vjernika možda
će biti razočarani načinom na koji se pre-
lati njihovih crkvi odnose prema dnevnim
zemaljskim pitanjima, umjesto da se bave
onim vječnim, ali mnogi će smatrati i da
je ovakav razgovor između najviših crkve-
nih velikodostojnika, čak i kad uključuje
nagovještaje političke trgovine, bolji nego
mogućnost svetog rata.
Ivan Jurković, vatikanski nuncij u Ru-
siji i Uzbekistanu, vjeruje da će sastanak
između pape Franje i patrijarha Kirila
imati značajne “simboličke posljedice”.
On je sastanak nazvao “dobrim startom” i
“simbolom” novog početka za obje crkve.
“Ovaj povijesni sastanak neka je vrsta plo-
da dugogodišnjih međusobnih pozitivnih
kontakata”, izjavio je Jurković za Russia To-
day, dodajući da “pripadamo istoj kulturi”.
Sam patrijarh Kiril izjavio je o sastanku
sljedeće: “Rezultati ovog sastanka omogu-
ćavaju mi da kažem kako danas naše dvije
crkve mogu aktivno raditi skupa, štiteći kr-
šćane širom svijeta, raditi skupa s punom
odgovornošću kako ne bi bilo rata, kako bi
ljudski život bio uvažavan, temeljni principi
obiteljske, lične i javne moralnosti ojačani
i kako bi, kroz uključivanje crkve u život
današnjih društava, najsvetije ime Oca,
Sina i Svetoga duha moglo biti slavljeno.”
No uprkos svečanom i uzvišenom tonu
deklaracije i izjava koje su pratile njeno pot-
pisivanje, ostaje činjenica da se ona bavi
pitanjima za čije rješavanje nisu dovoljni
samo vjera i dobra volja crkvenih vrhova.
Da bi se ta pitanja mogla riješiti, prvo je po-
trebno oslušnuti šta se zbiva na drugim po-
ljima, počev od ekonomije pa nadalje, a ne
treba smetnuti s uma ni potrebu da se neka
rješenja, ako se već ne nameću oružjem, a
ono barem njime brane. Što onoga koji na-
stoji procijeniti koliko je realno ostvariva-
nje vizije i ciljeva naznačenih u kubanskoj
deklaraciji dovodi do čuvenog Staljinovog
pitanja – a koliko papa ima divizija? n

STAV 18/2/2016 43