Page 48 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

POLITIKA

snaga srednje klase bila je osnovni razlog društvu bogatim postajete zato što “znate izgledao kao radikalni ljevičar unutar da-
zbog kojeg je u Americi postojala široka, prave ljude” ili zato što ste “rođeni u bo- našnjeg političkog spektra. Eisenhower je
dominantna, ali šutljiva većina koja nije gatim porodicama”, a ne zato što napor- rekao da se bilo ko dovodi u pitanje mjere
bila polarizirana na “lijevi” i “desni” dio no radite i imate odgovarajuću ambiciju i ‘New Deala’ – niz unutarnjih mjera uve-
političkog spektra, tako da su lijeve, soci- obrazovanje. Većina starijih Amerikana- denih u SAD 1930-ih kao odgovor na Ve-
jalističke ideje bile tu potpuno odsutne. ca sebe identificira kao one “koji imaju”, liku depresiju – naprosto nalazi izvan po-
Ova većina živjela je u uvjerenju da ame- i sebe naziva “srednjom klasom”. Nasu- litičkog sistema. Sada, kada ih praktično
ričko društvo nije podijeljeno na fiksirane prot tome, većina mlađih Amerikanaca svako dovodi u pitanje, Sanders je neobi-
klase, da se iz jedne klase može relativno sebe identificira kao one “koji nemaju”, i čan jer ih podržava.” Ipak, rastuće klasne
jednostavno preći u drugu te da i siromaš- naziva sebe “nižom klasom”. U skladu s razlike dovele su do toga da i sam termin
ni mogu postati bogati ako samo dovoljno tim, ovim generacijama više nisu nimalo “socijalizam” – krajnje nepoželjan, pa čak
vrijedno rade (što je, zapravo, vizija živo- strane ni lijeve, socijalističke ideje, a prije i nezamisliv u ranijim američkim genera-
ta i društva koja se najčešće označava kao svega ideja da bi raspodjela materijalnih cijama – kod mlađe generacije birača sve
“američki san”). Kao što je i Marx rekao: bogatstava trebalo biti ujednačenija i usmje- više biva viđen kao opcija za koju se vrije-
“Iako klase, zaista, već postoje u Sjedi- rena ka širem sloju američke populacije. di boriti. S obzirom na to da u postojećem
njenim Državama, one nisu još postale američkom modelu ne vide budućnost u
fiksirane, nego se neprestano mijenjaju i ŠVEDSKI PROTIV kojoj bi mogli naći mjesto za sebe, i u koju
razmjenjuju vlastite elemente u neprekid- AMERIČKOG MODELA bi kao takvu mogli vjerovati, Sandersov
nom protoku.” Međutim, neoliberalna re- Unutar ovog konteksta valja smjestiti predizborni slogan u potpunosti izražava
volucija, učinivši najbogatije još bogatijim uspjeh senatora Sandersa, koji uključuje i upravo ono što žele ove generacije: “Že-
a sve ostale znatno siromašnijim, sasvim je to da Sanders trenutno uspijeva prikupiti lim budućnost u koju mogu vjerovati!”
uništila taj društveno-ekonomski balans više sredstava za kampanju od svoje glavne Kada govori o “socijalizmu”, Sanders
zasnovan na klasnoj pokretljivosti i vjeri konkurentkinje Hilary Clinton, iako sred- kao poželjan model uzima skandinavski
u “američki san”. stva prikuplja s političkih i ekonomskih model i zalaže se da Sjedinjene Američke
Današnje mlade generacije, u raspo- margina, od birača koji pripadaju generaci- Države osiguraju većini svog stanovništva
nu od 18 do 35 godina, ne vjeruju više u jama koje su još ne-etablirane, dok njegova onaj stepen društveno-ekonomske jedna-
tu pokretljivost i u taj “san”. Društvena konkurentkinja podršku dobija od najužeg kosti kakav je prisutan, recimo, u Šved-
istraživanja pokazuju da oni mnogo više establišmenta vezanog za Demokratsku skoj. Zbog toga su ga i “umjereni” demo-
od svojih roditelja vjeruju da u američkom stranku, uključujući tu i samu Wall Street krati, kao što je George Stephanopoulos,
elitu. Ali, kao stari politički vuk, Sanders upozoravali da će biti izložen napadima
Amerikanci iznad pedeset je prepoznao da je sada trenutak da se na republikanaca, koji će govoriti da Sanders
nivo predsjedničke kampanje uzdignu
želi učiniti Ameriku sličnom Skandinaviji.
godina reći će, mnogo prije upravo ove ideje koje je on dugo zagova- No, Sanders u tome nije vidio ništa sporno
nego Nijemci, Britanci i rao kao prilično usamljen glas u Senatu. te je Stephanopoulosu ekspresno odgovo-
Španci istih godina, da je Naravno, pitanje je koliko je ispravno, s rio: “Tako je, tako je. A šta ne valja u vezi s
“njihova kultura superiorna čisto teoretske tačke, ovakve ideje o potre- tim? Šta ne valja u tome da imate veći pri-
bi za većom društveno-ekonomskom jed-
hod i jednakost u raspodjeli bogatstva? Šta
u odnosu na druge”. nakošću nazivati “socijalističkim”. Kako ne valja u tome da na mnogo načina imate
Nasuprot tome, mnogo je je nedavno izjavio najpoznatiji američki jaču srednju klasu nego što je imamo mi?”
manje vjerovatno da će politički disident Noam Chomsky, nakon Sanders time dovodi u pitanje američ-
to reći Amerikanci ispod neoliberalne revolucije politički spektar ku višestoljetnu filozofiju o vlastitoj “po-
pomakao se toliko udesno da se sada “lije-
sebnosti” i odvojenosti od ostatka svijeta
trideset godina, nego njihovi vim” i “socijalističkim” nazivaju koncepcije (tzv. American exceptionalism), jer takvu
zapadnoevropski vršnjaci koje nisu bitno drugačije od Rooseveltovog filozofiju sve više dovode u pitanje upra-
“New Deala”: “Predsjednik Eisenhower bi vo američke mlađe generacije. Naprimjer,

48 18/2/2016 STAV