Page 52 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.
P. 52
EKONOMIJA
Osim navedenih tačaka, veoma bitan
dio novog Općeg kolektivnog ugovora
jesu granski kolektivni ugovori kojima
se reguliraju: način utvrđivanja plaće i
radnog učinka te način i visina obraču-
na povećanja plaće po osnovu otežanih
uvjeta za rad. Granskim kolektivnim
ugovorom definiraju se i naknade pla-
ća za slučaj smrti radnika i članova uže
porodice, vrijeme odsustva, vrijeme bo-
lesti radnika i rad na terenu. Naknade
za službena putovanja, naknade za od-
sustvo s rada žena za vrijeme trudnoće i
pravo na otpremninu definira se također
granskim kolektivnim ugovorom. Upravo
ovaj segment Općeg kolektivnog ugovora
biti će predmet dorađivanja. “Sva sušti-
na našeg napora jeste pojednostavljiva-
nje poslovanja. Garantiramo da nikome
neće biti umanjena prava”, komentirao
je premijer Novalić tokom usklađivanja
teksta novog Općeg kolektivnog ugovora.
Trenutno ne postoji statistika koja
prati barem približan broj ljudi u BiH
koji rade “na crno”. Na osnovu istraži-
vanja koje je uradilo Udruženje poslo-
davaca FBiH, može se tvrditi da siva
ekonomija učestvuje s oko polovinom
privrednih aktivnosti u ukupnoj ekono-
miji. Novalić je izjavio kako se od 17,7
milijardi dolara, koliko iznosi BDP Bo-
sne i Hercegovine, oko tri milijarde od-
nosi na zaradu u sivoj ekonomiji, što je
mnogo optimističniji rezultat od onog
do kojeg je došlo Udruženje poslodavaca.
Najlošije je stanje u djelatnostima proda-
MINIMALNE PLAĆE U EVROPI I REGIONU je brašna i proizvodnje hljeba, u kojima
se oko 60% aktivnosti obavi u zoni sive
ekonomije. Učešće nelegalne ekonomije
Bosna i Hercegovina podnijela je u ponedjeljak 15. februara aplikaciju za članstvo izraženo je i u građevinarstvu, trgovini,
u Evropsku uniju. Aplikacija je samo prvi korak, a kada je riječ o tržištu rada, EU saobraćaju i ugostiteljstvu.
će insistirati na potpunoj primjeni zakona, smanjenju sive ekonomije, olakšavanju Ono na šta ovi podaci ukazuju jeste
uvjeta poslovanja i liberalizaciji tržišta rada. da se odredbe Općeg kolektivnog ugo-
vora odnose na radnike koji imaju ugo-
Ako BiH postane članica EU, pristupit će društvu zemalja u kojima vor o radu. Time se i uspjeh potpisivanja
vlada velika razlika kada je riječ o minimalnim plaćama. Prema po- Općeg kolektivnog ugovora i usvajanja
dacima Eurostata iz 2015. godine, minimalna plaća u Luksembur- Zakona o radu treba dovesti u realnu
gu iznosila je 1.923 eura, a u Bugarskoj 184 eura. Razlika je manja ravan: on je znak kompromisa i veliki
kada se u obzir uzme kupovna moć građana, s obzirom korak u reformskom procesu, ali samo
na to da su namirnice skuplje u Luksemburgu nego u za one uposlenike čiji poslodavci ne dje-
Bugarskoj. No, razlika je i dalje velika. luju u sivoj zoni. Privrednici koji se od-
Deset zemalja članica EU (Bugarska, Rumunija, Litva- lučuju za nelegalne aktivnosti, osim ni-
nija, Češka, Mađarska, Latvija, Slovačka, Estonija, skog poreznog morala, obeshrabreni su
Hrvatska i Poljska) imaju minimalne plaće niže od i prilično krutim zakonima postojećeg
500 eura. Portugal, Grčka, Malta, Španija i Slo- tržišta rada. Potrebne su sveobuhvatne
venija nalaze se u grupi zemalja čiji državljani reforme koje će natjerati poslodavce da
mogu računati na minimalnu plaću u ne isplaćuju plaće bez plaćanja poreza i
iznosu od 500 do 1.000 eura. Dr- doprinosa, ali i smanjiti broj regulativ-
žavljani Velike Britanije, Francuske, nih prepreka za što konkurentniji na-
Irske, Njemačke, Belgije, Holan- stup na tržištu. Reformski proces koji
dije i Luksemburga imaju je započela Vlada Federacije svakako
minimalnu plaću višu od je na tom tragu, a novi Opći kolektivni
1.000 eura. ugovor bitan je korak naprijed koji će
natjerati poslodavce i radnike na veću
odgovornost. n
52 18/2/2016 STAV
