Page 56 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

DRUŠTVO
PROIZVODNJA MALINE U CAZINSKOJ KRAJINI
l Prve su maline zasađene 2007. godine;
l Najviše malina u Krajini ima u bužimskom naselju Konjodor;
l Samo u Konjodoru danas ima oko 800 dunuma zasađene maline;
l Najveći otkupljivač u Krajini jeste firma “Vrganj promet”, Bužim; lke i vilameta) i 11 društava pčela postali
l Među većim krajiškim otkupljivačima ističu se firme i poljoprivredne zadruge: “RM-
-Relax”, “Bašo” d.o.o., “AgroDar”, “Krajiška malina”, “Roland”, “Agromerkantilija” i dr.; jati i kultivar tulamin, a prošle je godine i
l Iz Cazinske krajine izvozi se godišnje oko 2.000 tona maline;
l U prosjeku s jednog dunuma može se ubrati 1.000 do 1.300 kg;
l Otkupna cijena kilograma prošle godine kretala se od 3,3 do 3,5 KM; obrađivati i pripremiti do berbe dva ili tri
l Cijena berača bila je 0,8 KM/kg,;
l Kantonalni poticaj za registrirane iznosio je 0,4 KM/kg.
56 18/2/2016 STAV
vremenom širila i na okolna mjesta u su-
sjednim općinama, ali nigdje se u tolikoj
mjeri ljudi ne bave ovim zanimanjem kao
u Konjodoru. Njihovi zasadi imaju veliki
broj različitih vrsta koje, kako kažu, sve
dobro podnose ovu klimu i zemljište. Po-
red kultivara polke zastupljeni su najviše
i kultivari vilamet (willamette) i tulamin
(tolameen). Danas je tu zasađeno malinom
oko 800 dunuma zemljišta.
Iako rade s velikim entuzijazmom, po-
sebno je upečatljiv problem vodosnabdi-
jevanja ovog mjesta, o kojem oni pričaju
svim dosadašnjim vlastima (i općinskim i
kantonalnim). Svi obećavaju mnogo i brzo,
ali stvarni proces realizacije ide godinama
jako sporo. Zbog toga su prisiljeni ulagati
dodatne napore da tokom sezone vodu za
potrebe svojih malinjaka, gotovo svakod-
nevno, dopremaju na razne načine iz su-
sjednih mjesta. Takva želja za poduzetnošću
daje dodatnu dimenziju cijeloj priči o želji
ovih ljudi da se bave ovim zanimanjem.
MNOGI OD MALINA
MOGU PRISTOJNO ŽIVJETI
Da se od malinarstva može sasvim pri-
stojno i dostojanstveno živjeti, svjedoče
mnogi koji se bave ovim zanimanjem. Je-
dan je od njih i Sadet Erdić. Prve je sadnice
zasadio 2010. godine, nakon što je prisu-
stvovao jednom seminaru o malinarstvu u
Bužimu. Prikupljeni novac, koji je čuvao
za izgradnju kuće, te je godine uložio u
maline i pčele. Četiri dunuma malina (po-
su izvor njegovih prihoda. Počeo je uzga-
njegov brat Nedžad zasnovao vlastiti ma-
linjak. “Sav moj trenutni malinjak mogu
radnika. Dakle, sve to stižemo u porodici,
moja supruga, brat i ja. Kad dođe sezona
berbe, onda angažiramo još nekoliko dodat-
nih berača.” Navodi još da je prošle godine
cijena otkupa ploda bila zadovoljavajuća:
“Prvu klasu polke plaćali su nam 3,70 KM
po kilogramu, a s jednog dunuma mogao
sam ubrati oko tonu i pol malina.”
Uzmemo li u obzir činjenicu da se
u Krajini uzgaja veliki broj sorti mali-
ne koje se mogu brati tokom cijele ljet-
ne sezone, onda se vidi stvarna slika za-
rade ovih proizvođača. Za prvu godinu
svi kažu da nema zarade i da je to samo
povratak uloženog novca. Dakle, nakon
vraćanja uloženog na nulu već druge go-
dine može se očekivati zarada. Otkupna
cijena od prošle godine kretala se od 3,3
do 3,5 KM po kilogramu. Cijena berača
bila je 0,8 KM/kg. Doda li se tome ulože-
ni trud oko čišćenja, košenja, pesticida i
drugog, onda nagrubo čista zarada iznosila
bi nekih 2 KM/kg. Ako uzmemo da se u
prosjeku s jednog dunuma može ubrati