Page 58 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

DRUŠTVO

sami pravili prehrambene i druge artikle,
Amir Makić,
vlasnik firme onda bi i vrijednost svega bila znatno veća.
“Vrganj promet” Govori da je Unsko-sanski kanton u
dosadašnjem periodu prepoznao ovu dje-
latnost, čemu u prilog idu i povoljni kan-
tonalni poticaji. U dosadašnjem periodu
nailazio je i na pozitivnu političku klimu
u općini Bužim, a posebno naglašava proš-
logodišnje efikasno rješavanje problema
slabe struje, kada njegove hladnjače nisu
mogle raditi u punom kapacitetu zbog sla-
bog napajanja strujom. Općina, na čelu s
općinskim načelnikom, aktivirala se i u
vrlo kratkom roku riješila je taj problem.
O proširenju kapaciteta hladnjača tre-
nutno ne razmišlja, ali smatra da to treba
biti zajednički strateški interes svih na
ovom prostoru koji se bave ovim zani-
manjem. Smatra da bi bilo suviše opasno
“Dok god mi budemo proizvodili dobru i kvalitetnu hranu, za šta osloniti se na tuđe kapacitete, prije svega
na sve učestaliji trend odvoženja i prodaje
trebamo imati određene standarde (posebno certifikate), a to znači malina u Prijedor i Banju Luku. “Evropska
da moramo biti tačni, imati kontinuitet i kvalitet u proizvodnji, unija je veliko tržište u kojem mi, za sada,
sortiranju i pakovanju, bavljenje ovim poslom bit će sigurno. Ako učestvujemo u vrlo malim procentima.
budemo tako radili, ljudi će da nas prate i posao će onda ići. Prema mojim podacima, mi danas iz Bosne
i Hercegovine na to tržište izvozimo oko
Evropska unija jeste veliko tržište, ali ako budemo radili loše, vrlo 10 hiljada tona maline. To je još uvijek
lahko to tržište možemo i izgubiti. Svi više moramo povesti računa jako malo, ako uzmemo činjenicu da EU
o sebi, da ne dovedemo do hiperprodukcije i da na taj način sami uvozi godišnje 450 hiljada tona. Veliki je
sebe ne uništimo u ovom poslu. Dakle, naša budućnost u ovoj broj proizvoda u kojima se koristi malina:
djelatnosti najviše ovisi o nama”, upozorava Amir Makić čokolade, sokovi, kreme i tome slično.”
Navodi još da je njegovo iskustvo na trži-
štima pokazalo da je vrlo mala potražnja
Svi sagovornici saglasni su da njiho- poljoprivrednih zadruga. Svu robu prera- za aronijom, pa zbog toga još uvijek nje-
va djelatnost ovisi o dobrom i predanom đuje u vlastitim kapacitetima, a potom u gova firma ne radi mnogo na otkupu ove
poslu otkupljivača. Ističu da im je bitno cijelosti izvozi na tržišta Evropske unije, bobičaste sorte o kojoj se mnogo govori
da tih otkupljivača ima što više, jer neće Švicarske i Turske. zadnjih godina u našoj zemlji.
biti ničijeg monopola, pa će tako i njihova Na pitanje koliko ova djelatnost dopri- Najčešće ga, kako kaže, ljudi pitaju ima
roba biti na većoj cijeni. Na prostoru opći- nosi ekonomskoj stabilnosti Unsko-san- li bavljenje malinom u našoj državi svoju
ne Bužim trenutno djeluju dvije firme koje skog kantona, odgovara da dosadašnji re- sigurnu budućnost. “Dok god mi bude-
u opisu poslova imaju i otkup maline, a to zultati pokazuju kako je voćarstvo veliki mo proizvodili dobru i kvalitetnu hranu,
su već spomenuta “Vrganj promet”, koja potencijal ovog kraja, od kojeg Kanton za šta trebamo imati određene standarde
slovi i za najuspješniju u Cazinskoj krajini može imati višestruke koristi. “Trenut- (posebno certifikate), a to znači da mora-
i jednu od uspješnijih u Bosni i Hercego- no se iz Cazinske krajine izvozi oko 2.000 mo biti tačni, imati kontinuitet i kvali-
vini, i firma “RM-Relax”. tona maline i, kad se tome stavi cijena od tet u proizvodnji, sortiranju i pakovanju,
3 do 3, 50 KM po kilogramu, onda je to bavljenje ovim poslom bit će sigurno. Ako
“VRGANJ PROMET” – okvirno 6 miliona maraka prihoda. Tome budemo tako radili, ljudi će da nas prate
USPJEŠNA FIRMA U KRAJINI treba dodati dodatna 2 miliona maraka od i posao će onda ići. Evropska unija jeste
Firma “Vrganj promet” osnovana je izvoza kestena. Znači cca 6 do 8 miliona veliko tržište, ali ako budemo radili loše,
1997. godine, a Amir Makić postao je njen maraka zajedno se ostvari dobiti. S investi- vrlo lahko to tržište možemo i izgubiti.
direktor tri godine kasnije. U početku se cijom od nekih 5 miliona KM, tu se lahko Svi više moramo povesti računa o sebi, da
ona bavila otkupom i preradom šumskih podigne dobit na 15 miliona KM. Osim ne dovedemo do hiperprodukcije i da na
plodova, prije svega gljiva i kestena. On toga, moja firma ima oko 800 kooperana- taj način sami sebe ne uništimo u ovom
ističe da je od 2008. godine njihovo najpro- ta, koji imaju 1.500 dunuma zasada. Ako poslu. Dakle, naša budućnost u ovoj dje-
fitabilnije zanimanje malinarstvo, u koje je uzmemo da na jednom dunumu maline latnosti najviše ovisi o nama”, upozorava
njegova firma u dosadašnjem peridu najviše beru tri ili četiri čovjeka, to je onda 3 do Amir Makić.
i investirala. Trenutno ima deset hladnja- 4 hiljade ljudi. Tako da imamo okvirno Na kraju ističe kako mu je drago što
ča i zapošljava 20 radnika, a tokom sezone 5 hiljada ljudi koji sezonski rade u ovoj je lokalna zajednica prepoznala rad i vri-
zaposli honorarno njih još oko 70. Firmi djelatnosti i često to znači stabilnu egzi- jednost svega onoga što u nazad nekoliko
ne gravitiraju samo proizvođači s područja stenciju za te ljude”, kaže Amir Makić, te godina radi njegova firma. Nada se da će
općine Bužim nego i oni iz okolnih općina ističe da se iz toga vidi da malina može biti ovogodišnja nagrada “20. februar”, koja
Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše strateški interes Unsko-sanskog kantona. mu je dodijeljena povodom Dana općine
i Bihaća. Također, navodi da nije jedini Posebno naglašava činjenicu da nemamo Bužim, djelovati pozitivno i kod koopera-
izvoznik na ovom prostoru te da se istim prerađivačku industriju te, kada ne bismo nata, a možda nekoga i ohrabriti da uskoro
poslom bavi još nekoliko domaćih firmi i izvozili samo sirov materijal nego bismo uđe u ovaj posao. n

58 18/2/2016 STAV