Page 16 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

POLITIKA

VOGOŠĆA KAO HIROŠIMA
Prvo naselje koje je vraćeno Sarajevu
poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu
jeste Vogošća, koja je bila među ključnim
tačkama za potpunu saobraćajnu deblo-
kadu glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Hebib tvrdi da je međunarodna zajed-
nica u toku blokade Sarajeva igrala prlja-
vu igru: “S nama su jedno, a s čelnicima
SDS-a i RS-a su nešto drugo dogovarali.
U hodu sam to morao rješavati.” Poslije
ulaska u svako do tada blokirano naselje,
Hebib je naredio da se jave svi Srbi koji
su ostali i da ih policija MUP-a RBiH
popiše kako bi znali za koga sve trebaju
preuzeti odgovornost. “Sutra dolaze pred-
stavnici međunarodne zajednice i kažu:
‘Jove nema.’ Ja gledam u spisak. Jovo se
nije javio. ‘Gospodine Steiner (Michael
Steiner), njega nema na spisku. Ne mogu
ja odgovarati za njega ako nije na spisku’,
kažem im. Takve su zamke oni nama po-
kušavali podvaliti da napravimo greške,
da bi oni mogli zaustaviti taj proces”,
kaže Hebib.
U Vogošći je, ističe, bilo sve demoli-
rano. Njegova sestra živjela je u tom sa-
rajevskom naselju, a u njenom stanu za-
tekao je samo praznu vitrinu nasred sobe.
“Prije našeg ulaska došao je kamion na
koji su utovarili njene stvari. Policajac ih
je kasnije zaustavio. Bilo je vrlo teško to
oslobađanje. U stanovima su zidovi bili
mokri. Slavine otvorene. Ja sam naredio da
se vodovod zatvori. To je bio njihov ruši-
lački nagon zbog povlačenja. U policijskoj
stanici lične karte, pasoši, vozačke... Sve
je to bilo razbacano i uništeno. Vogošća
je bila kao Hirošima”, prisjeća se Hebib.
Ono što su pripadnici MUP-a RBiH
zatekli u Ilijašu posebna je priča: “U Ilija-
šu su Srbi postavili eksploziv u centralnoj
školi. Bilo je montirano da se to sve digne
u zrak. Imao sam te informacije. Prije ula-
ska sam ubacivao svoje ljude iz MUP-a koji
su snimali situaciju. Nisam naćoravo išao.
Poslao sam Mirzu Jamakovića s ekipom i
oni su to demontirali.” Hebib se sjeća da
im je poslije oslobađanja Ilijaša priređen
doček i svečana ceremonija. “Starija žena,
Srpkinja, tu mene uhvati za ruku i pita me:
‘Smijem li ja ovdje ostati?’ Kažem da joj
garantiram sigurnost i da ću policiju za-
dužiti da se pobrine o njoj”, priča Hebib.
Tvrdi da nije bio svjestan da mu iza leđa
stoji tadašnji ambasador SAD-a u BiH
John Menzies. Vidjevši to, pozdravio ga
je i čestitao mu. “Eh sad, je li ta žena bila
slučajnost ili ne, ja to ne znam. Ja sam se
samo normalno ponašao”, dodaje bivši mi-
nistar unutrašnjih poslova RBiH.
Avdo Hebib je na simboličan način
otvorio putnu komunikaciju od Saraje-
va prema Zenici i Tuzli – vožnjom slo-
bodnim putevima. Tom je prilikom on

16 10/3/2016 STAV