Page 13 - STAV broj 182

Glavni imam Medžlisa Muhamed
Dragolovčanin, koji je od 1998. godine
imam u Glamoču, ističe da je obnavlja-
nje džamije ulilo samopouzdanje Boš-
njacima Glamoča. Kad je došao u Gla-
moč, zatekao je oko 150 Bošnjaka koji su
proživjeli ratne torture i iskustvo logora,
a tek je 2002. godine krenuo masovniji
povratak Bošnjaka. “Šest godina i osam
mjeseci sam radio a da nisam bio prijav-
ljen, nisam imao penziono i socijalno osi-
guranje. Danas imamo uređene institu-
cije i nemamo te probleme. Čak radimo
projekte koji prevazilaze naše okvire, pa
možda i puno naseljenije sredine”, kaže
efendija Dragolovčanin. On ističe da je
od početka imao podršku Islamske zajed-
nice, a da je ono što posebno raduje broj
upisane djece bošnjačke nacionalnosti.
“Od kad sam došao ovdje osjetila se
izuzetna podrška Islamske zajednice. Tu
podršku osjećamo i danas i bez nje cijela
naša priča ne bi bila ovako lijepa. Ni na
koji način se ne osjećamo zanemarenim
i na tome smo zahvalni vrhu Islamske
zajednice. Međutim, najviše nas raduje
činjenica da imamo našu djecu koja po-
hađaju školu ovdje, u Glamoču. Prošle
školske godine imali smo 95 bošnjačke
djece u osnovnoj i 28 u srednjoj školi.
To znači da je broj bošnjačke djece u
osnovnoj i srednjoj školi procentual-
no veći od broja Bošnjaka u Glamoču”,
ističe efendija.
Posebno je ponosan na obnavljanje
džamije u selu Malkočevci, koju su čet-
nici srušili u Drugom svjetskom ratu.
Mještani smatraju da je riječ o džamiji
koju je sredinom 16. stoljeća izgradio na-
mjesnik Kliškog sandžaka Malkoč-beg
Dugalić. “Zaslugom reisul-uleme Huse-
in-efendije Kavazovića i Razima Čolića
dobili smo sredstva od Kuvajta i obnovili
džamiju u što je moguće izvornijem obli-
ku. Objekt još treba vanjsko uređenje, a
planirali smo uraditi i kaligrafiju unutra
prije nego što je proklanjamo sljedeće
godine. Nastojali smo zadržati prirodne
materijale. Iako je to bilo skuplje, ipak je
mnogo ljepše. Planirali smo da ovdje bude
i tekija, da se zikr održava u ovoj džami-
ji, kako bismo i tu tradiciju oživjeli. Po-
red džamije planiramo napraviti objekt
s divanhanom i apartmanom, tako da se
ovdje može i boraviti”, kaže Arif Kova-
čević. Na vrhu mihraba u sedri je urađen
ljiljan, kao poveznica s našim srednjovje-
kovnim naslijeđem, što je čest slučaj u
bosanskim džamijama. Malkoč-begova
džamija trebala bi biti potpuno završena
početkom naredne godine. Samo bi ona
bili dovoljna tragaocima za ljepotom da
se zapute ka Glamoču, izvanrednom sred-
njovjekovnom gradiću koji opstaje uprkos
ratovima, zločinima i historiji. n

STAV 30/8/2018 13