Page 9 - STAV broj 182
P. 9
Piše: Hamza RIDŽAL ovdje drastično mijenjala samo struktu- 4,35 m, a samo njegov turban, s mudže-
hamza@stav.ba ra stanovništva, već i ime grada. Neka- vezom (završnim dijelom), visok je dva
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ da se zvao Biograd, a Turci su ga još za metra, a izbočenje turbana iznosi 25 cm,
svog vakta zvali Belgradčik. U srednjem pod kojim se može skloniti osam ljudi da
Prostrano je Glamočko polje, pra- vijeku nazvan je Dlamočom, po ilirskoj ne pokisnu, kako to narod priča”. Bašića
stare su glamočke ruine, ogromni riječi “dalma”, što označava ovcu. Ondje mašet, kako ga mještani nazivaju, staro-
su tamošnji nišani i prebogata pri- su nekada živjeli ovčari Dalmati i bavi- osmanskog je oblika, klasičnog izgleda i
rodna bogatstva. I svega ima pod li se stočarstvom. Bosanski ban Stjepan velikih dimenzija. I ne treba samo gledati
glamočkim nebom, svega osim sredine. Kotromanić 1326. godine obogati zemlju visoke grane stabla niti kameni turban ni-
Sve se ovdje dalo u krajnost. Jedna od po- Bosnu pripojivši joj Duvno, Livno i Dla- šana, treba gledati korijen koji je duboko
vršinom najvećih općina u Bosni i Her- moč. Od tih župa nastala je srednjovje- u zemlji. U tom je korijenu snaga: da bi
cegovini istovremeno je jedna od najma- kovna bosanska oblast Zapadne strane nišan uspravno stajao, a stoljećima stoji,
njih po broju stanovnika. U ovoj četvrtoj ili, kako se to još zove, Završje. isto toliko koliko je iznad zemlje morao
po veličini općini u BiH živi svega 3.860 je biti ukopan u zemlju.
stanovnika, od čega 43,5% Srba, 32,4% I danas smješten uskraj Bosne, Gla-
Bošnjaka i 23,5% Hrvata. Struktura sta- moč se može pohvaliti jednim od naj- Omer-aga napravio je kameni nišan
novništva mijenjala se sa svakim ratom, ljepših prirodnih krajolika što ih Bosna sebi za života. Prije nišana izgradio je
pa se danas ovom gradu s puno uspomena ima. Na pola sahata vožnje od Livna, s most kako bi se kamen mogao dopremiti
vraćaju i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. Nije se desne strane ukaže se nišan što putnika na željeno mjesto. Glamočaci na osnovu
navede na pomisao da je stigao u jedno usmene predaje tvrde da je nišan vuklo
od onih mjesta na kojima su živjeli dži- stotinu pedeset volova, a razloge njegovoj
novski praljudi. Riječ je o nišanu Omer- veličini ne znaše objasniti. Jedino znaju
-bega Bašića, isklesanom 1798. godine, da je riječ o najvećem nišanu na Balkanu
koji poput kakva berzahskog svjetionika i uopće najvećem nadgrobnom spomeni-
stameno bdije nad Glamočkim poljem. ku u Bosni i Hercegovini, valjda odmah
Mehmed Mujezinović piše da je “visok poslije visočkih piramida.
STAV 30/8/2018 9
