Page 29 - STAV broj 390

zaustaviti”, piše Barlas u kolumni od 21.
augusta 2022.
“Neko” ko to pokušava je “predsjed-
nik Erdoğan, jedan od rijetkih lidera u
svijetu koji je sposoban da formuliše po-
litiku, nastavlja da teži miru” – citat iz
druge Barlasove kolumne. No, vratimo
se na Erdoğanov apel iz Lavova, “me-
đunarodna zajednica mora preuzeti od-
govornost za oživljavanje diplomatskog
procesa” – ne mora se biti stručnjak za
međunarodne odnose da se vidi da te od-
govornosti niti oživljavanja, osim napora
Türkiye, nema. Ono čega ima jeste sipanje
oružja (koje misteriozno nestaje) i novca
(također je pitanje gdje završava) u Ukra-
jinu, dok američki senator Lindsey Gra-
ham (nije jedini) otvoreno govori: dokle
god se to sprovodi, Ukrajinci su spremni
da se bore do zadnjeg čovjeka – humano,
nema šta. Podsjeća na onu o tuđem dijelu
muške anatomije i gloginjama.
stvaralac mira i dijaloga sa svima,” piše Al- provodi. Sada je neophodna i hvaljena od
ZAPAD NE ŽELI PREGOVORE debert, što samo potvrđuje da se ni on nije svih. Turska je postala virtuoz multipolar-
U uvjetima kada Zapad ne želi nika- oslobodio sopstvenih predrasuda, nezna- nosti,” rekao je Gliniasty.
kve pregovore niti diplomatske inicijati- nja i zapadnjačkih projekcija, te da je tek “Virtuoz multipolarnosti” u svijetu koji
ve, ali ih uz gunđanje mora čak i pohvali- od sukoba u Ukrajini primijetio “repozi- je upravo u tranziciji ka multipolarnosti
ti (kao sporazum o izvozu žitarica) teško cioniranje turske vanjske politike hvalje- vjerovatno je najveći mogući kompliment.
je biti mirotvorac, a još teže jeste da će to no na istoku, zapadu i arapskom svijetu”. “Ova nova politika, ‘koja može sebi
biti primijećeno i/ili pohvaljeno od medija “Ovaj pravi diplomatski uspjeh otkriva priuštiti da igra posrednike i mirotvor-
(koji se ponašaju kao navijači na utakmici). vrlo aktivnu, a prije svega mirniju tursku ce preuzimajući svoje odgovornosti bolje
Izuzetak, koji valjda potvrđuje pravi- vanjsku politiku, koja ima šestu najveću nego u prošlosti, na manje avanturistički
lo, došao je s neočekivane strane. Samo mrežu ambasada na svijetu.” Hmm, da, ta način, oslanja se na impresivnu ekonom-
dan nakon sastanka u Lavovu francuski peta, a ne šesta, najveća mreža ambasada sku, vojnu i diplomatsku preraspodjelu’”,
dnevnik Le Figaro objavio je tekst naslova na svijetu je nastala baš u vrijeme kada je nedavno je analizirala u Les Echoes Do-
“Kako je Erdoğanova diplomatija učini- Türkiye optuživana za neoosmanizam i rothée Schmid, specijalista za Türkiye na
la Türkiye neizostavnom na međunarod- agresivnost i štavećne. Francuskom institutu za međunarodne
noj sceni”. Mayeul Aldebert, autor teksta, odnose”, navodi Aldebert.
konstatujući da se predsjednik Erdoğan TURSKA VLADA JE U STALNOM Tekst u Le Figarou potvrđuje da postoje
u samo nekoliko dana sreo s Putinom u DIJALOGU ljudi na Zapadu koji razumiju (i poštuju)
Sočiju i Zelenskijevim u Lavovu, pita da Oprostimo Aldebertu što je previdio Erdoğanovu vanjsku politiku, ali da će nji-
li će Türkiye biti prvi pobjednik rata u Erdoğanovu viziju “svijet je veći od pet” hovi stavovi biti objavljeni u mainstreamu
Ukrajini. Pitanje je pomalo patetično, ali i “pravedniji svijet je moguć”. Ovlašnim samo kada to njemu odgovara. Nije čud-
poanta članka, koji je dobio dosta medij- pregledom njegovih tekstova lako je usta- no da se takav tekst našao baš u francu-
ske pažnje u Türkiye, jeste na tome da je noviti da mu Türkiye nije ni u široj spe- skoj štampi, jer uostalom i francuski pred-
Erdoğanov pravi diplomatski uspjeh po- cijalnosti. No, barem je za tekst konsul- sjednik je taj koji pokušava da razgovara
stavio zemlju na ključnu poziciju na me- tovao neke koji znaju malo više, tako da s obje strane rusko-ukrajinskog sukoba.
đunarodnoj sceni. citira bivšeg francuskog ambasadora Jea- Nepotrebno reći s mnogo manje uspjeha.
“Dok je prije samo nekoliko godina na de Gliniastyja, sada istraživača u think Međunarodna težina i uspjesi Erdoğa-
Recep Tayyip Erdoğan bio kritikovan tanku IRIS, koji mu je rekao da Türkiye, na ne iritiraju samo zapadne “saveznike”.
zbog svog neoosmanskog aktivizma u arap- iako ostaje dio zapadnog bloka, također Opozicija u Türkiye, koja nema viziju niti
sko-muslimanskom svijetu, njegove agre- diverzificira svoje saveze, te da je Turska rješenje ni za jedno unutrašnje političko
sivnosti prema zapadnom svijetu, a poseb- vlada u stalnom dijalogu čak i u slučaje- pitanje (o vanjskom da ne govorimo), a ne
no njegove ucjene migrantima i domaćeg vima protiv vlastitih interesa. “Ona je po- može ni da se dogovori oko zajedničkog
autoritarizma, on se danas predstavlja kao stigla dominaciju kroz balans snaga koji kandidata na predsjedničkim izborima,
dobija ospice od njih. Prije nešto više od
“Ratna strategija zapadnog i ukrajinskog fronta nije odbrana godinu Kemal Kılıçdaroğlu, lider Repu-
blikanske narodne partije (CHP), izazvao
područja, već nanošenje štete Rusiji. Oni to otvoreno govore. je oštre polemike izjavom: “Promijenit ću
Nikome ne bi bilo u interesu da se države pretvaraju u ovu vanjsku politiku za 180 stepeni. Ova
vanjska politika šteti Turskoj, regiji, Evro-
terorističke organizacije koje vode ‘proxy-ratove’. Neko bi pi i ponajviše našim ljudima.” Koliko je
ovo trebao zaustaviti”, piše Barlas u kolumni od 21. augusta netačna (i glupava), danas je jasnije nego
u vrijeme kada je data, ali to ne znači da
2022. A neko ko to pokušava jeste predsjednik Türkiye. je se opozicija odriče. n

STAV 26/8/2022 29