Page 73 - STAV broj 152
P. 73
DRUGI ARAPSKI NATPIS NA NIŠANU
IZNAD GLAVE GLASI
Huve’l-Baki On je Vječan!
Kullu nefsin zaikatu’l-mevt. (sura Anke- Svaka duša okuša smrt!
but, 57. ajet) Mi smo Božiji i Njemu se vraćamo.
İnna Lillahi ve İnna ileyhi radžiun. ( sura Be- Svi ljudi će umrijeti
kara, 156. ajet) Svaka vlast je prolazna
Kullu’n-nasin seyemut Život nije vječit
Kullu mulkin seyefut Osim Onoga koji ne umire (nikad)!
Leyse hayatun sermeden ilellezi la-yemut
Natpisi i stihovi na Hammerovom grobu
ARAPSKI NATPIS IZNAD NOŽNOG NIŠANA
Huve’l-Hayyu On! Živi!
El-merhum ve’l-magfur Upokojeni i pomilovani (= počivši)
El-muhtadžu ila rahmeti koji je upućen na milost
Rabbihi’l-Afuvvi’l-Gafur svoga Gospodara koji prašta i oprašta
Muterdžimu’l-el-sineti’s-selaseti tumač triju (islamskih) jezika
Yusuf Bin Hammer Josif Hammerov
Li-ruhihi zikrun džemilun Duši mu lijep spomen!
čemu, zaključuje Smailagić, ovo djelo nema sudu najvećeg turskog pjesnika. Čudesna
premca ni do danas. je njegova “Povijest arapske književnosti
od 500. do 1785. g. u 7 svezaka, od kojih
Osim ovog, najznačajnijeg Hamme- svaki ima od 900 do 1.000 stranica, u ko-
rovog djela, posebno treba istaći njegov jima su obuhvaćeni najbitniji životni i
od ovih naselja mrtvih, od ove grobne ti- prijevod Hafizovog Divana (1812) koji književni podaci o 7.200 arapskih pjesni-
šine u kojoj se one čitaju unutarnjim ču- će inspirirati 65-godišnjeg Getea da na- ka i pisaca. Za njegova života štampano
lom, kao hrana dušama koje traže istinu. piše svoj Zapadno-istočni divan. Preveo je 6 svezaka te obimne povijesti, ali kad
Posljednji, a možda i prvi Bosanac koji je, također, i Bakija, po Hammerovom je došao do polovine sedme i ujedno po-
je posjetio ovaj mezar bio je Sarajlija sljednje knjige, smrt mu je iz ruke istrgla
dr. Fehim Bajraktarević prije 55 godina PERZIJSKI STIHOVI pero koje je napisalo toliko dragocjenih
(1963), a mi, eto, poslije toliko godina, IZ SADIJEVA “BOSTANA” djela i prevelo bezbroj pjesnika i pisaca
proširujemo taj spisak posjetilaca. Ina- islamskog Istoka. S obzirom na to, valja
če, njegov mezar i dalje posjećuju, što se Po (raznim) krajevima svijeta mnogo se zaista diviti toj neiscrpnoj stvaralačkoj
vidi na svježe položenom buketu cvije- sam hodio snazi koja se ni u 82. godini života tog
ća, vjerovatno iz novembra 2017, na dan Sa svakim se družio i dane života ‘oca orijentalistike’ nije bila umanjila.”
njegove smrti. provodio (F. Bajraktarević)
U svakom kutu (svijeta) neku korist Odlazimo s ovog zijareta punih prsa
Kada se 1979. godine, korektno skra- našao koja se šire toplinom ovih velikih riječi
ćena, pojavila njegova trotomna Histori- Sa svakog gumna pokoji klas žita punih mudrosti i pouke, zadovoljni što
ja turskog/osmanskog carstva u prijevodu pobrao. smo kao Bosanci, muslimani i Bošnjaci
dr. Nerkeza Smailagića, bio je to veliki bili dio ovog minijaturnog sazviježđa.
kulturni događaj za sve nas koji smo STIHOVI IZ SADIJEVA Odlazeći, ponavljamo stihove Malher-
do tada učili o Turcima iz epske poezije “ĐULISTANA” bea, ispisane na jednom dijelu sarko-
i djela izopačene književne fikcije, gdje faga: “Smrt je neumoljiva poput nikog
su Turci zlonamjerno predstavljani kao Oh, svaki put kad je u vrtu sve zelenilo drugog; njene su uši gluhe za naše moli-
divlje pleme zulumćara, haračlija, ubica Kako je to mome srcu godilo tve! Uzaludno je naše mrmljanje protiv
i siledžija, upravo onako kakvi su drugi O prijatelju, obiđi (moj grob) u proljet- nje, ona strpljivo čeka na naš red; stoga,
bili prema nama (recimo, naše komšije!). no doba (doba behara) željeti ono što Bog želi jedina je znanost
S Hammerovom Historijom, prvi put mi Da vidiš zelenilo koje niče iz mog gro- i utjeha; i tad ćemo znati ko nas to stav-
vidimo Turke kao civiliziran, kulturan ba (moje gline). lja na počinak!” Kao što je to znao i ovaj
narod, a njihovu carevinu kao svjetsku Napomena: Svi prevodi s arapskog, bečki slavuj što doletje na Istok, a potom
civilizaciju i opće dobro svekolikog ljud- perzijskog i turskog dati su prema dr. kada je čuo poziv: Vrati se!, odazva se i
skog roda. On se nije bavio samo osva- F. Bajraktareviću. (Š. G.) odletje u vječnost. Pa šta reći na kraju
jačkim pohodima Osmanlija, već je u osim ono što je i sam pokojnik poželio
podrobnoj dokumentiranosti, kako kaže za sebe: Li ruhihi, zikrun džemilun – Nje-
N. Smailagić, obradio sve aspekte života govoj duši lijep spomen! n
jednog ogromnog i moćnog carstva, po
STAV 1/2/2018 73
