Page 19 - 08.01.2016 Faktor 56
P. 19

8.1.2016. I          I 19
                                                                                                                              PETAK

                                                                                                                                   Kultura



        DINO MUSTAFIĆ PONOVO ODUŠEVIO PUBLIKU GOVOREĆI U IME ISTINE

     Balkanski narodi moraju





     prevazići strah od drugog








     Predstava „Tuđe srce ili pozorišni trakt o granici“, premijerno je izvedena preksinoć u

     prepunom SARTR-u i govori o fenomenu granica, posebno o najopasnijoj u našim glavama


     PIŠE MERIMA ČUSTOVIĆ    militarizma i radikalizma u od-
                             nosu spram drugačijih. Takve
           okumentarističko-is-  granice grade stereotipe, uni-
           povjedna predstava  štavaju dobrosusjedske odno-
           Biljane Srbljanović, u  se, vode u izolaciju i nihilzam
    Drežiji Dine Mustafića,  kao negaciju života. Upoznati
     koja govori o osjećaju poniže-  različitost i biti spreman za nova
     nja i izolovanosti suspenzijom  iskustva jesu blagodat života,
     kretanja ili višesatnim čekanjem  koji se otkriva kroz znanje i
     u kolonama ispred mnogih am-  iskustvo - poručio je Mustafić.
     basada, „Tuđe srce ili pozorišni   Budućnost balkanskih naroda
     trakt o granici“, premijerno je  vidi u prevazilaženju straha od
     izvedena preksinoć u prepu-  drugog. Zadovoljan je odzivom
     nom Sarajevskom ratnom te-  publike i reakcijom, jer su biro-  MUSTAFIĆ
     atru SARTR.             kratsko-političku temu učinili
                             ličnom i emotivnom. Poručuje
     Suspenzije slobode      da umjetnost može da mijenja
     O fenomenu granica u druš-  pojedince, publiku, da ih čini
     tvima koja su pogođena stra-  boljima i odgovornijima, ali da
     hom ili prožeta ozlojeđenošću,  ona nema misiju, jer nije ideo-
     progovorili su glumci: Alban  logija niti religija, već organska
     Ukaj, Jelena Kordić Kuret, Ar-  ljudska potreba.
     mend Smajli, Adriana Matoshi.   „Tuđe srce ili pozorišni trakt
     Predstava, osim o političkim i  o granici“ nije prva Mustafiće-
     administrativnim, posebno go-  va angažirana predstava kroz
     vori o granici u našim glavama,  koju je probleme nazvao pra-  Nakon Sarajeva putuje u Prištinu i Beograd                           FOTO: V. HASANBEGOVIĆ
     koja je i najopasnija, krivac za  vim imenima. Kolika je cijena
     probleme koji nas tište.    govoriti jezikom istine?   Upoznati različitost   onih koji ne tolerišu kritičko  rediteljskom umjetnošću - od-  turneja u Banjoj Luci, Tuzli,
       - Granice su suspenzija slo-                                           mišljenje i pravo na slobodu  govorio je.        Mostaru i Zenici. Mustafić je
     bode! One za koje ne možete   Smisao umjetnosti    i biti spreman za     izražavanja. Do takvih mi nije   Realizaciju predstave „Tuđe  dobio podršku da se bavi još
     dobiti vizu i carinski pečat, a  - Imao sam neprimjerene ko-  nova iskustva, jesu   stalo, nisu mi važni. Umjetnič-  srce ili pozorišni trakt o grani-  jednom „škakljivom“ temom.
     podignute sistematski u glava-  mentare, ponekad i izljeve mr-  blagodat života,   ka istina izlazi iz umjetničkog  ci“ podržali su partneri iz Be-  Radit će dokumentarac, koji
     ma proteklih dvadeset godina,  žnje naručenih tekstova kada              procesa, duše i tijela, vrijedna  ograda, Sarajeva, sa Kosova.  će se baviti koorporativnim
     vrlo su opasne. Na njima nema  je određena tema ili pozorišni   koji se otkriva kroz   je kada dopre do gledaoca, u  Očekuju je izvedbe u Prištini  kapitalom u BiH i bezdušnom
     uniformisanih ljudi, ali ima  prizor “uznemiravao” duhove   znanje i iskustvo  tom vidim smisao bavljenja  i Beogradu, a potom slijedi  profitu, koji ne bira sredstva.


      Najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini                                   Izložba u Collegium
      SKORO PET VJEKOVA GAZI                                                                           Artisticumu



      HUSREV-BEGOVE MEDRESE



      Gazi Husrev-begova medresa  i nauka - izučavaju i sve bitne  srodnim fakultetima u inostran-  Predsjedništva SFRJ, Kasim ef.
      najstarija je odgojno-obra-  stvari koje su potrebne s obzi-  stvu, posebno u islamskom svi-  Dobrača, jedan od inicijatora
      zovna institucija u Bosni i  rom na običaj i mjesto, Medresa  jetu. U dugogodišnjoj tradiciji  i potpisnika Sarajevske rezo-
      Hercegovini. Osnovana je  je od samog postojanja, pa do  ovu školu završilo je nekoliko  lucije usvojene 1941. godine,
      26. redžeba 943. godine po  današnjeg dana bila u punom  hiljada bošnjačkih alima, ima-  Mehmed ef. Mujezinović bio
      Hidžri, odnosno 8. januara  naučno-pedagoškom dosluhu  ma, mualima, muftija, hafi-  je profesor-konzervator Zavo-  Šobota na otvaranju     FOTO: M.ŽIVOJEVIĆ
      1537. godine po gregorijan-  s prilikama i vremenom u ko-  za, ali i renomiranih filozofa,  da za zaštitu spomenika kulture
      skom kalendaru, tako da je  jem je djelovala.   umjetnika i naučnika.   istaknuti kaligraf arapskog pi- “Memory Recovery”
                                                                              BiH i pisac, Ešref Kovačević,
      ovo 479. godišnjica njenog   Škola je internatskog tipa.   Dževad Pleh, pomoćnik di-
      postojanja.             Učenici koji stanuju u inter-  rektora za nastavu, istakao je  sma i profesor arapskog je-
       Njen osnivač je Gazi Husrev-  natu, pored redovne nastave,  nekoliko imena velikana koji  zika, a radio je i kao imam   kipara Darka Šobote
      beg, a prvobitno ime nosila je  imaju mogućnost pohađanja  su završili ovu školu, a iza sebe  i mualim, Adem Handžić je
      po imenu njegove majke „Se-  raznovrsnih vannastavnih ak-  ostavili mnoga djela od kultur-  objavljivao izvornu osmansku   Samostalna izložba akadem-  da mu je to veoma poseban dan,
      ldžuklija“ - turska princeza iz  tivnosti kroz različite sekcije,  nog značaja za našu domovinu.  građu, značajnu za historiju Bo-  skog kipara Darka Šobote  zato što je potreban vremenski
      Seldžučkog sultanata. U njenu  klubove i kružoke. Posebno   - Tu su: Mehmed Handžić,  sne, Ahmed Aličić, historičar,   pod nazivom “Memory Re-  period od godinu ili više da bi
      čast je i sagrađena medresa.  se ističu: horska sekcija koja  jedan od inicijatora Sarajevske  osmanista i filolog, Enver Mu-  covery” otvorena je 6. janu-  se napravila serija skulptura
       Također, poznata je i kao  ima desetak snimljenih ka-  rezolucije, Hazim Šabanović,  lahalilović, autor knjige „Vjer-  ara u galeriji Collegium Ar-  koju je predstavio.
      „Kuršumli medresa“ zbog olov-  seta ilahija i kasida u audio i  koji je pisao o historiji Bosne  ski običaji Muslimana u Bosni   tisticum u Sarajevu.  - Radovi su nastajali u peri-
      nih kupola koje je prekrivaju.  vizuelnoj formi, te list „Zem-  u Osmanskom carstvu, Ahmed  i Hercegovini“, Haris Silajdžić,   Kustosica Sanela Nuhano-  odu od 2012. do 2015. godine
       Zahvaljujući  Gazi  zem“, koji kontinuirano izlazi  Smajlović, prvi doktor nauka  doktor historijskih nauka, koji   vić kazala je da ovogodišnju  i vratili me u vrijeme kada sam
      Husrev-begovoj oporuci iz  od 1968. godine.     u Islamskoj zajednici i nosi-  je radio kao profesor na Filo-  sezonu u Collegium Artisticu-  radio diplomski rad, jer sam se
      Vakufname, u kojoj se traži   Maturanti mogu nastaviti  lac Ordena zasluga za narod  zofskom fakultetu u Sarajevu i   mu otvara ovaj ciklus koji je  i tada bavio svojom porodicom.
      da se u školi - pored duhov-  školovanje na bilo kojem fa-  sa srebrenom zvijezdom, koje  poznati bh. političar, te mnogi   nastao u periodu od 2012. do  Na betonu sam radio, između
      nih i tradicionalnih vrijednosti  kultetu u BiH, te na mnogim  mu je dodijeljeno od strane  drugi – istaknuo je Pleh.  S.Ž.  2015. godine.  ostalog, portret svoje kćerkice
                                                                                                         Autor je na otvorenju kazao  – napomenuo je Šobota.   S.Ž.
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24