Page 31 - STAV broj 311
P. 31

u vrijednosti 10,8 milijardi maraka, što je   Sam uvoz proizvoda     kompletan agroindustrijski sektor, koji
          milijardu maraka više nego u 2019. godi-                             nigdje u svijetu ne može biti konkuren-
          ni. Istovremeno, u Bosnu i Hercegovinu  agroindustrijskog            tan bez kvalitetne podsticajne politike.
          uvezeno je proizvoda u vrijednosti 17,2   sektora iz Srbije jednak   U prošloj godini, i pored činjenice da je
          milijarde maraka, što je za 2,6 milijardi                            zasijano mnogo više površina nego inače
          maraka manje nego godinu ranije. Istini  je cjelokupnom izvozu       zbog straha od eventualne krize izazva-
          za volju, ni povećanje izvoza kao ni pove-                           ne pandemijom, prodaja na vanjskom
          ćanje uvoza ne znače da je bosanskoher-  agroindustrijskog sektora   tržištu nije bila na nivou 2019. godine.
          cegovačka privreda postala konkurentnija   Bosne i Hercegovine. Iz   Izvoz agroindustrijskog sektora Bosne i
          vani, odnosno to ne znači da su domaći                               Hercegovine smanjen je za približno 60
          proizvođači uspjeli na domaćem tržištu  Srbije godišnje uvozimo      miliona maraka i iznosio je 434,5 miliona
          nametnuti svoje proizvode kao supstitu-  proizvode prehrambene       maraka, dok je uvoz iznosio 1,28 milijar-
          ciju uvoznim jer su kvalitetom i cijenom                             di maraka i također je smanjen u odnosu
          konkurentniji. Razlog povećanja izvoza   industrije vrijedne 421     na 2019. godinu za 60 miliona maraka.
          vjerovatno leži u okolnostima koje smo                                  Dakle, godišnje Bosna i Hercego-
          tokom godine imali u Evropi, a to je da  milion maraka, što je jedna   vina potroši više od milijardu mara-
          su kupci u Evropskoj uniji, zbog ogra-  trećina ukupnog uvoza        ka na uvoz prehrambenih proizvoda.
          ničenja u pogledu transporta, proizvode                              Na uvoz mesa potrošimo 263 miliona
          koje su ranije nabavljali u Aziji barem  agroindustrijskog sektora   maraka, na uvoz mlijeka 167 miliona,
          djelimično počeli nabavljati od nas. S dru-                          povrća 100 miliona, voća 210, žitarica
          ge strane, smanjenje uvoza, iako uvijek   Bosne i Hercegovine.       207, proizvoda mlinske industrije 43
          zvuči kao dobra vijest, u slučaju Bosne i                            miliona, proizvoda na bazi žitarica,
          Hercegovine zapravo je loša. To najčešće                             brašna i skroba 231 milion, proizvo-
          znači smanjenu ličnu potrošnju. Kako   uvoza, najviše uvozimo iz Hrvatske,   da od voća i povrća 83 miliona, te 309
          smo ranije pisali, potrošnja u Bosni i   Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije.   miliona maraka na uvoz alkoholnih i
          Hercegovini samo u prvoj polovini 2020.   Pojedinačno, najveći deficit u trgovini   bezalkoholnih pića.
          godine smanjena je za više od milijardu   imamo s Hrvatskom, oko 1,5 milijardi
          maraka, na što ukazuje pad prihoda od   maraka, i sa Srbijom, približno 1,3 mi-  TREĆINU PREHRAMBENIH
          poreza na dodanu vrijednost (PDV). Pad   lijarde. Mnogo bolje stojimo u trgovini   PROIZVODA UVOZIMO IZ SRBIJE
          potrošnje u prvom redu vezan je za sma-  sa zemljama Evropske unije, s Njemač-  Sam uvoz proizvoda agroindustrij-
          njene turističke posjete i samim tim pad   kom smo u suficitu 300.000 maraka, s   skog sektora iz Srbije jednak je cjeloku-
          potražnje u uslužnom sektoru.     Austrijom 58 miliona, s Italijom smo u   pnom izvozu agroindustrijskog sektora
                                            deficitu 400 miliona maraka, a sa Slo-  Bosne i Hercegovine. Iz Srbije godišnje
          S NJEMAČKOM NA SUFICITU           venijom 500 miliona maraka.        uvozimo proizvode prehrambene indu-
            U svakom slučaju, u okolnostima    Najosjetljiviji sektor privrede inače   strije vrijedne 421 milion maraka, što je
          kakve jesu, pozitivno je to što je pad po-  je poljoprivredna proizvodnja, odnosno   jedna trećina ukupnog uvoza agroindu-
          trošnje nadomješten povećanjem izvoza.                               strijskog sektora Bosne i Hercegovine.
          Kao i prethodnih godina, naša su naj-                                   No, kada se sve sabere, godina i nije
          značajnija izvozna tržišta Njemačka,                                 bila toliko loša koliko se očekivalo. Pod-
          Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija.                                sjetimo, Svjetska banka je tokom 2020.
          Dakle, najvećim dijelom naš je                                       godine izašla s podatkom da globalnu
          izvoz fokusiran na Evrop-                                            ekonomiju očekuje pad proizvodnje za
          sku uniju. Iako je, kada je                                          9,1 posto u toj godini jer je ekonomska
          riječ o strogim standar-                                             aktivnost bila teško pogođena širenjem
          dima kvaliteta,  Evrop-                                              virusa korona. Potražnja za bosansko-
          ska unija jedno od naj-                                              hercegovačkim proizvodima na našim
          zahtjevnijih tržišta u                                                glavnim izvoznim tržištima u Evropskoj
          svijetu, naša privreda                                                uniji (Njemačka, Hrvatska i Italija) po-
          ipak pokazuje zna-                                                     kazuje da ipak nije bilo usporavanja ka-
          tan nivo prilagođe-                                                    kvo se očekivalo.
          nosti tim standar-                                                        Prema procjeni Svjetske banke, u
          dima. Što se tiče                                                      2021. godini privreda Bosne i Hercego-
                                                                                 vine ostvarit će rast od 3,4 posto. Ako se
                                                                                              nastave rezultati kakve
                                                                                              smo do sada imali i ako
                                                                                                uslužni sektor konač-
                                                                                                no proradi u punom
                                                                                                 kapacitetu, rezul-
                                                                                                 tati koje privreda
                                                                                                 ostvaruje  bit  će
                                                                                                 znatno bolji nego
                                                                                                 prošlogodišnji,
                                                                                                 koji, ako se uzmu
                                                                                                 u obzir okolnosti,
                                                                                               također nisu loši.  n


                                                                                                    STAV 19/2/2021 31
   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36