Page 29 - STAV broj 311

u proizvodnji hrane. Nije rijedak KOŠARAC JE SVE PROMAŠIO
ni narativ da Bosna i Hercegovi- Vanjskotrgovinska analiza prikazana
na može prehraniti svoje stanov- u odluci vrlo je štura, iz nje nije moguće
ništvo a da ne uvozi hranu. U te- utvrditi stvarne štete za domaću proi-
oriji je to zaista tako, ali u praksi zvodnju koje se odlukom žele popraviti.
sve pada u vodu. Poljoprivredna Obrađen je ukupni vanjskotrgovinski
proizvodnja u Bosni i Hercegovi- promet po određenim tarifnim linijama,
ni u rijetkim je slučajevima inten- ali nema daljnje razrade o prometu po
zivna, masovna. Najčešće se radi destinacijama, tj. koliki je rast uvoza iz
o proizvodnji za vlastite potrebe, EU, koliki iz zemalja CEFTA-e, da li
uz prodaju viškova na pijacama. je bilo promjene cijena i sl. Nedostaju
Mnogo je neiskorištenog poljo- i podaci o domaćoj proizvodnji, po-
privrednog zemljišta, a upitno je trošnji i cijenama te procjena kolika
koristi li se ono na ispravan način. je šteta domaćoj proizvodnji nanijeta
Stoga, zaštita domaće proizvodnje uslijed prekomjernog uvoza. Neophod-
nametanjem carina na uvoz poljo- no je uraditi dosta kvalitetniju analizu
privrednih proizvoda može donijeti sa svim elementima koji su utvrđeni
više štete nego koristi, u smislu da “Odlukom o mjerama zaštite domaće
može doći samo do rasta cijena u proizvodnje od prekomjernog uvoza”,
maloprodaji, a nikako do povećanja te članom 19. GATT 1994. Također,
proizvodnje domaćih poljoprivred- treba se uraditi i analiza eventualnih
nih proizvoda. konsekvenci donošenja zaštitnih mje-
Prema prijedlogu odluke koju je ra za ostatak ekonomije, tj. postoji li
MVTEO dostavio Vijeću ministara, rizik od recipročnih mjera i prema
traži se uvođenje pune carine od 10 kojim sektorima.
posto na uvoz goveđeg i telećeg mesa Nije jasno je li pokrenut mehani-
plus 2,5 KM po kilogramu, te carina zam konsultacija sa zemljama izvo-
na uvoz svinjetine od 10 posto plus znicama na koje se zabrana odnosi,
1,5 KM po kilogramu. Podsjetimo, u konkretnom slučaju s EU, tj. da li
na osnovu Sporazuma o stabilizaciji su obaviještene o namjeri uvođenja
i pridruživanju, carine su ili ukinute Odluka MVTEO mjere kako je to predviđeno SSP-om
ili drastično smanjene. o zaštitnim mjerama”. Ovim članom jasno i WTO pravilima, sve kako bi se sačuvao
Odluka koju je Ministarstvo vanjske se propisuju načini i procedure za uvođe- kredibilitet države Bosne i Hercegovine.
trgovine i ekonomskih odnosa pripre- nje mjera zaštite kao i trajanje mjere koja Na kraju ne treba zanemariti ni či-
milo problematična je iz više razloga, se uvodi. Kod izrade navedene odluke njenicu da je predložena odluka mnogo
a prije svega zbog činjenice da ona nije MVTEO nisu primijenjeni procedura i povoljnija za interese entiteta Republika
urađena onako kako je to propisano rele- postupak utvrđen ovim članom. Nadalje, srpska (jasno je iz prijedloga odluke da je
vantnim domaćim i međunarodnim za- nisu ispoštovane ni domaće procedure za inicijativa došla iz RS-a) s obzirom na to
konodavstvom, odnosno važećim ugovo- uvođenje mjere zaštite, a koje su predvi- da se zbog neuređenog tržišta, slabe podsti-
rima. Odluka je napisana paušalno, bez đene “Odlukom o mjerama zaštite doma- cajne politike u RS-u (podsticajna politika
valjanih analiza i postupka. Kod njenog će proizvodnje od prekomjernog uvoza”, daleko je lošija i podsticaji su dosta manji
sastavljanja nisu se razmatrale posljedi- koja se u velikoj mjeri naslanja na pravila nego što je to slučaj u Federaciji BiH) u
ce za ostatak ekonomije zemlje, kao i za Svjetske trgovinske organizacije (WTO), njoj javljaju veliki problemi u proizvodnji.
njen međunarodni kredibilitet. a SSP također preuzima veliki dio pravi- Stoga predstavnici iz RS-a traže načine da
U odluci se poziva na član 30. Spora- la od WTO-a. prebace krivnju na nekog drugog. S dru-
zuma o stabilizaciji i pridruživanju Bo- Mjere se uvode za jednu zemlju izvo- ge strane, većina prerađivačkih kapacite-
sne i Hercegovine i Evropske unije, ko- znicu (Evropsku uniju u ovom slučaju), a ta koji koriste prednosti slobodne trgovi-
jim se dopušta zemljama potpisnicama ne na cjelokupni uvoz, što kod uvođenja ne na prostoru su FBiH, te bi donošenje
uvođenje mjera zaštite pod određenim i općih zaštitnih mjera, a koje se odlukom ovakve odluke znatnije oštetilo Federaciju
jasno utvrđenim okolnostima, međutim, predlažu, nije moguće, nego se mora tre- BiH, odnosno prerađivački sektor u njoj.
pitanje uvođenja zaštitnih mjera nadalje tirati cjelokupan uvoz. Razumno je sum- S obzirom na navedene nedostatke,
je regulirano članom 39. SSP-a, kojim je njati da se ciljano pokušava izbjeći zabrana prije nego odluka bude donesena, ona
jasno definirano da će se “u odnosima iz- uvoza iz Srbije, s kojom Bosna i Herce- mora biti dorađena, tj. mora se uraditi
među strana primjenjivati odredbe člana govina ima značajan deficit po spornim onako kako je to propisano relevantnim
XIX. GATT-a 1994. i Sporazuma WTO-a tarifnim linijama. domaćim zakonodavstvom i međunarod-
nim ugovorima. Također, razloge dono-
šenja odluke treba potkrijepiti valjanom
analizom koja će poslužiti u procesu do-
Osim što je odluka problematična iz niza navedenih razloga, kazivanja, odnosno pregovaranja s par-
nevjerovatno je da ministar Košarac polovinom januara izjavi tnerima na koje se odnosi. Ako se tokom
procesa utvrđivanja štete zaista i utvrdi da
da je došlo do smanjenja uvoza goveđeg i svinjskog mesa, da je nastala šteta prekomjernim uvozom, te
je izvoz povećan, a onda polovinom februara traži uvođenje da odluka neće dovesti do štete u drugim
sektorima, tek je tada odluka opravdana
pune carinske stope kao zaštite od prekomjernog uvoza. i prihvatljiva. n

STAV 19/2/2021 29