Page 66 - STAV broj 155

DRUŠTVO

Malkoč-begova džamija

Tragovima islamskog naslijeđa u Evropi

ISLAM U MAĐARSKOJ (1)

Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u gradiću Šikloš, nalazi se džamija čiji je graditelj sredinom
16. stoljeća bio bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne
rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju
ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U
ovoj džamiji danas molitvu obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka

Piše: Adis TANOVIĆ

Böszörmény je naziv za muslimane Kršćani su zadržali svoja prava, kulturu i nakon dolaska do informacija o islamu i
koji su živjeli u Mađarskoj od 10. običaje i slobodno su živjeli u multietnič- kontakta s muslimanima, srčano su po-
do 13. stoljeća. Na prostor Mađar- kom društvu. Nakon povlačenja Osman- čele prihvatati islam.
ske stigli su u 10. stoljeću iz Uz- lija, vojska Habsburške monarhije sruši-
bekistana, Tadžikistana, Turkmenistana la je najveći dio islamskih objekata te je, Najveći broj mađarskih muslimana
i sjevernog Irana. Uglavnom su se bavili kao i u vrijeme prije osmanskog osvaja- živi u Budimpešti, a ima ih u Miškolcu
zanatstvom i trgovinom i imali zavidnu nja, jedini izbor za ispovijedanje vjere (mađ. Miskolc), Segedinu (mađ. Szeged),
finansijsku moć. bilo – kršćanstvo. Pečuju (mađ. Pécs), Ðeru (mađ. Győr),
Šiklošu (mađ. Siklós) i Debrecinu (mađ.
Prvi islamski autor koji je u svojim U MAÐARSKOJ ŽIVI 60.000 MUSLIMANA Debrecen).
djelima spomenuo muslimansku zajed-
nicu u Mađarskoj bio je Jakut al-Rumi Prema riječima jednog od organiza- Danas u Mađarskoj postoji sedamna-
al-Hamavi (1179–1229). U svom putopisu tora vjerskog života muslimana u Pečuju, est džemata, od čega ih je jedanaest u Bu-
Mu’jam al-Buldan opisuje historiju i na- u Mađarskoj danas živi približno 60.000 dimpešti. U svim tim džamijama klanjaju
čin života mađarskih muslimana. U tom muslimana. Većina je arapskog porijekla. se dnevni namazi, džuma i bajram-nama-
periodu ugarski kralj Ladislav I donosi Dosta ih je nakon završetka studija ostalo zi. Po jedan džemat postoji i u Miškolcu
antiislamske zakone: muslimanima zabra- živjeti o ovoj zemlji. Nisu rijetki prelasci i Segedinu, gdje se također obavljaju sve
njuje da klanjaju džuma-namaz, prisiljava Mađara na islam, a najčešće, nakon što je- vjerske dužnosti. Postoje još četiri dže-
ih da idu u crkvu te da jedu svinjsko meso. dan član porodice primi islam, čini to i mata u kojima se klanjaju džuma-namaz,
Zakoni koje je u to vrijeme nametnula ostatak porodice, bilo da je riječ o supru- bajram-namazi i teravija, a to su: Pečuj,
katolička crkva bili su diskriminirajući zi ili djeci, koji također prihvataju islam Ðer, Šikloš i Debrecin.
i doveli su do nestanka manjinske musli- te uče arapsko pismo, a potom i Kur’an.
manske zajednice u Mađarskoj. Arapi koji su došli na studij medicine u Zajednica mađarskih muslimana
Mađarsku našli su se u ulozi misionara. nema reisa, a vrhovni je vođa Zoltan
Nakon osmanskog osvajanja Mađar- Naime, neke njihove kolege iz Mađarske, Bolek, koji je njen službeni predsjed-
ske, nije došlo do nasilnog širenja islama. nik. Najveći problem zajednice mađar-
skih muslimana jeste u tome što nisu

66 22/2/2018 STAV