Page 70 - STAV broj 155
P. 70
DRUŠTVO
Ibrahim ef. Maglajlić
shvatao je ranjivost
rascjepkane bošnjačke
politike, pa je krenuo u
odlučnu borbu s ciljem
približavanja stavova
grupa intelektualaca
okupljenih oko
listova “Vrijeme” i
“Jednakost”, odnosno
Muslimanske organizacije
i Jugoslavenske
muslimanske demokratije
Uslijed takve situacije, Bošnjaci su Pravda o dočeku turske Novoformirana stranka u našoj jav-
se opravdano bojali za svoju egzistenciju delegacije u Sarajevu nosti često je spominjana i kao “Spahina
te su, prema pisanju Purivatre, pojedi- JMO”, iako Mehmed Spaho nije bio u
načno tražili imovinsku zaštitu i upući- pitanje Islamske vjerske zajednice, koje je njenom prvobitnom sastavu, već joj je
vali razne žalbe mjerodavnim faktorima za vrijeme Austro-Ugarske bilo u glavnom pristupio tek u maju 1919. Vodeće lič-
u vlasti. Čak se i iz telegrama Svetozara fokusu svih bošnjačkih političkih opcija. nosti Jugoslavenske muslimanske orga-
Pribićevića, ministra unutrašnjih poslo- nizacije bile su svjesne da njihova ideja
va, vidi da je i on zabrinut za odnos pre- Ibrahim ef. Maglajlić shvatao je ra- neće biti prihvaćena od svih bošnjačkih
ma muslimanskom stanovništvu u Bosni njivost rascjepkane bošnjačke politike, intelektualaca, što se i obistinilo tokom
i Hercegovini. Nepovoljno stanje u kojem pa je krenuo u odlučnu borbu s ciljem 1919. godine i godinu kasnije, kada do-
su se Bošnjaci nalazili tokom prvih mje- približavanja stavova grupa okupljenih lazi do osnivanja manjih političkih orga-
seci od uspostave nove države iziskivalo oko listova Vrijeme i Jednakost. Na njegovu nizacija koje nisu svoje stavove dijelile s
je kolektivno rješenje vodećih bošnjač- inicijativu, došlo je do niza sastanaka koji JMO. Čak je i istaknuti predstavnik tzv.
kih intelektualaca koji će pred sebe, kao su trebali doprinijeti ujedinjenju bošnjač- “starije” političke struje pred kraj Prvog
glavni zadatak, staviti očuvanje bošnjač- kih političkih opcija, a sve s ciljem jača- svjetskog rata Šerif Arnautović planirao
kih interesa koji su bili u velikoj mjeri nja položaja bošnjačkog naroda u za njih svoj ponovni politički povratak. Ipak,
ugroženi. U to vrijeme, prema pisanju veoma turbulentnom razdoblju u kojem politički “istrošen”, nije imao snage za
Husnije Kamberovića u djelu Mehmed su sve više gubili politički kredibilitet. ozbiljniji politički aktivizam. Jugosla-
Spaho (1883–1939); Politička biografija, Maglajlićeva grupa imala je program ve- venska muslimanska organizacija, iako
ideje o stvaranju posebne političke orga- oma sličan onom kojeg su zastupali inte- nije imala podršku od cjelokupne boš-
nizacije proizilazile su iz teškog stanja u lektualci okupljeni oko lista Vrijeme. Ipak, njačke političke javnosti, ipak je uspjela
kojem su se našli muslimanski zemljopo- s predstavnicima grupe koja je bila bliska postati najjača politička opcija u vrije-
sjednici, ali i zbog zaštite od teškog polo- listu Jednakost i uz veće napore nije došlo me prve Jugoslavije. Dokaz tome bili su
žaja koji ih očekuje. do željenog približavanja stavova, pa su i prvi održani izbori na kojima je JMO
oni odlučili prikloniti se opciji Svetozara učestvovala. Na izborima za Ustavotvor-
Bošnjaci su se u ovom periodu okup- Pribićevića, koja se zvala Jugoslavenska nu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i
ljali oko dva politička lista, Vrijeme i Jed- demokratska stranka. Slovenaca, raspisanim u novembru 1920.
nakost, koji su imali različite poglede na godine, u Bosni i Hercegovini ova stran-
bošnjačko političko djelovanje u novoj Ovakav stav nije pokolebao Ibrahima ka osvojila je najveći broj glasova i re-
državi, ali se njihova politika nije u veli- ef. Maglajlića i ostatak bošnjačkih političa- kordna 24 mandata.
koj mjeri razlikovala. Bošnjački političari ra koji su uložili mnogo napora na pribli-
okupljeni oko lista Vrijeme bili su pred- žavanju stavova. Prema pisanju lista Prav- POTREBA ZA VLASTITIM GLASILOM
vođeni Mehmedom Spahom, Sakibom da, na koji se Kamberović poziva u svom
Korkutom i Halidom Hrasnicom. Ova djelu, 16. februara 1919. godine održana Odluka lidera JMO-a da nova stran-
grupa istaknutih bošnjačkih intelektua- je veoma važna sjednica kotarskih dele- ka zaslužuje ozbiljno novo glasilo done-
laca bila je poznata pod imenom Musli- gata, kojom je predsjedavao Ibrahim ef. sena je u prvim danima nakon formira-
manska organizacija. Oni su u svom pro- Maglajlić. Na ovom historijskom sastan- nja ove političke opcije. Smatrano je da
gramu posebno isticali brigu za zaštitom ku donesena je odluka o osnivanju nove list Vrijeme, koji je do tada zastupao in-
i očuvanjem Islamske vjerske zajednice, bošnjačke političke opcije pod nazivom terese većine bošnjačkih političara koji
što je i jedna od njihovih glavnih osobe- Jugoslavenska muslimanska organizaci- su se opredijelili za ideju o stvaranju
nosti u odnosu na grupu okupljenu oko ja (JMO). Za prvog predsjednika JMO-a nove stranke, ne može zadovoljiti njene
lista Jednakost, koja je sebe nazivala Ju- izabran je Ibrahim ef. Maglajlić, a neki
goslavenska muslimanska demokratija. od prvobitnih članova bili su: Sakib ef.
U njihovom političkom programu nije Korkut, Edhem Mulabdić, Šemsudin ef.
bilo mjesta za agrarno pitanje, kojem je Sarajlić, Halid-beg Hrasnica.
Muslimanska organizacija pridavala zna-
čajnu pažnju, a također su zanemarivali i
70 22/2/2018 STAV
